Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Spor napredak BiH u evrointegracijama


Halid Genjac, foto: Midhat Poturović
Poslanik u Parlamentu BiH Dr Halid Genjac, predsjednik je Komisije za evropske integracije BiH. Komisija, između otalog, redovno razmatra izvještaje o provođenju obaveza Privremenog sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Na osnovu posljednjeg izvještaja, šta se može reći: ima li razloga za zadovoljstvo onim što je Bosna i Hercegovina do sada učinila ka svom evroatlantskom putu?

Genjac: Nikako ne možemo biti zadovoljni. Posebno je zabrinjavajuće i loše stanje kad se ima u vidu partnerstvo za BiH. Poznato je da je partnerstvo neka vrsta sistematičnog nabrajanja mjera i koraka koje svaka država treba provesti u određenim rokovima, da bi bila kredibilna, spremna, da bi ozbiljno preuzela i obaveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, i da bi imala kapacitet i sposobnost da pristupi daljim fazama integrisanja.
RSE: Šta su najčešći problemi?

Genjac: Najčešći problem s kojim se suočavamo je pitanje nadležnosti. Iz RS imamo prigovor da to nije nadležnost države već entiteta, bez obzira što su to zakoni koje kreiraju uglavnom evropski eksperti. Onda takav izvještaj ide u Brisel. Iz Brisela kažu: morate se dogovoriti; onda opet pokušaji dogovora u BiH završavaju uvijek sa „to nije nadležnost države, to je nadležnost entiteta“. Tako dolazimo u jednu blokadu koja proizvodi gomilanje i neispunjavanje obaveza koje ne mogu čekati i dalji progres jednostavno nije moguć. To je vjerovatno bio razlog da se i u Aprilskom paketu i Butmirskom procesu pokušavalo riješiti to pitanje uvođenjem tzv. evropske klauzule u Ustavu, kojom bi se navelo da je, za ono što je potrebno za evropsko integrisanje, država nadležna da preuzme te obaveze i da osigura njihovo provođenje. Nije to pitanje bilo samo u BiH, već u još nekim državama - doduše u manjoj mjeri – koje su prešle sličan put. To bi u dobroj mjeri omogućilo progresiju i vjerovatno je to razlog što Evropska komisija u posljednjem izvještaju potencira reformu Ustava kao jedno od značajnih pitanja koje bi omogućilo dalji progres Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji. Osim toga, stvorilo je pretpostavku da se i u BiH, kao i u svim zemljama u regionu, sačini dokument koji se zove Program integrisanja. Naime, sve države su imale taj dokument. To je obiman dokument - Hrvatska je svake godine imala dopunjavanje od 600 stranica, Crna Gora također – stotine ljudi radi na njegovoj izradi. Ustvari, radi se o sabranim prikazima stanja u svim institucijama, i horizontalno i vertikalno, o potrebnim reformama, o kapacitetu koji postoji i kapacitetu koji treba stvoriti - i institucionalnom, i personalnom i zakonodavnom. Zapravo, to je jedna inventura stanja i potrebnih koraka da bi institucije, i na nivou BiH, ali i vertikalno, po nižim nadležnostima, na koordiniran način vršile reforme koje su međusobno saglasne i koje u konačnici dovode da imate sistem u punom kapacitetu spreman da prihvati AQUI i da ga provodi na cijelom prostoru BiH.

RSE: Zašto BiH još uvijek nema takav dokument?
Genjac: Mislim da su se oni koji su imali namjeru da urade taj dokument suočili sa stanjem koje je posljedica postojećeg
Sa postojećim odnosima, sa postojećim Ustavom i sa postojećim odnosom prema Ustavu, i političkim nesuglasjem oko nadležnosti, mislim da ne postoji na svijetu niko ko bi mogao procijeniti kada bi mi ispunili ono što je potrebno, kako bi se to sve završilo i kad bi se završilo. To može trajati do beskonačnosti.
Ustava. Naime, da bi se taj dokument radio, morate imati situaciju u ustavnom smislu koja je jasnija, gdje se vidi šta je čija nadležnost. Bojim se da su i oni procijenili da se, s ovakvim ustavno-pravnim aranžmanom, i oni suočavaju sa nerješivom enigmom. I oni bi se, vjerovatno, suočili sa zahtjevom da i u tom dokumentu stoji da entiteti donose zakone i uspostavljaju institucije na način koji je suprotan ispunjavanju obaveza iz Sporazuma i prioriteta iz Partnerstva. Dakle, dio problema je vezan s time. Dio problema je vezan i sa političkom voljom, ali držim da je dobro što se u posljednjem izvještaju o provođenju obaveza iz Sporazuma spominje taj dokument, da ga Vijeće ministara spominje, da se najavljuje da će se pristupiti pripremama za izradu tog dokumenta. To je pozitivna činjenica.

RSE: Očigledno je da Bosnu i Hercegovinu na putu k Evropskoj uniji koče prije svega politički problemi. Postoji li makar procjena koliko ovoj zemlji treba vremena da domaće zakonodavstvo harmonizira s evropskim?

Genjac: Sa postojećim odnosima, sa postojećim Ustavom i sa postojećim odnosom prema Ustavu, i političkim nesuglasjem oko nadležnosti, mislim da ne postoji na svijetu niko ko bi mogao procijeniti kada bi mi ispunili ono što je potrebno, kako bi se to sve završilo i kad bi se završilo. To može trajati do beskonačnosti. Jedan zakon o državnoj pomoći - nakon što su ga eksperti pripremili, njime se bavilo tri godine - još pitanje nije riješeno. Ostale države u regionu to riješe za par mjeseci. I u drugim oblastima koje možda imaju i veću težinu sa aspekta nadležnosti i svojatanja te nadležnosti od strane entiteta, imali bismo i duži period. Prema tome, to je jednostavno nemoguće procijeniti. U slučaju da napravimo reformu Ustava koja bi otklonila ove dileme i koja bi zapravo sačuvala pozicije entiteta u smislu gdje god je to moguće da ostane pozicija entiteta, i da to bude u saglasnosti sa zahtjevima Evropske komisije, ali da se tamo gdje se insistira iz Evropske komisije na jednoj instituciji, jednom zakonu provodivom u cijeloj BiH, jednoj instituciji koja vrijedi za cijelu BiH, ako bi se te pretpostavke riješile, mislim da bismo značajno brže išli.

*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
Sistem "toplo – hladno" za bh. putovanja bez viza
Teško do povratka starom domu i poslu
Dijalog građana i političara ključan za put ka Evropi

*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
XS
SM
MD
LG