Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Budućnost Haitija nakon potresa


Haiti prije zemljotresa
Potres koji je 12. januara pogodio Haiti otvorio je brojna pitanja, a prije svih budućnosti te male karipske države.

Povijest joj je protekla pod kolonizatorskom vlašću, najprije Šapanjolaca, a potom Francuza. U 18. stoljeću bio je najbogatija francuska kolonija. Vlasti Francuske oslobodili su se u borbi s Napoleonovm vojskom , te su proglasili neovisnost 1. januara 1804. godine.

Haiti je otad postao najsiromašnija zemlja na zapadnoj hemisferi, a veliki dio njegove povijesti obilježilo je političko nasilje i korumpirani diktatori.

Najzloglasniji diktator bio je Francoise Duvalier. Više od tri desetljeća diktature, za kojom je uslijedila vojna hunta, završilo je 1990. godine, kad je Jean – Betrand Aristid izabran za predsjednika. Veći dio njegova mandata propao je zbog vojnog puča, ali uspio se vratiti na vlast 1994. godine.

Aristide je 2000. godine, ponovo izabran za predsjednika. Glasine da su izbori lažirani i sveopća korupcija doveli su do pobune koja je prerasla u ustanak.

Predsjednik Aristide je posljednjega dana februara pobjegao iz Haitija u Srednjoafričku Republiku.

Korupcija je rasla, kao i slamovi glavnoga grada Port –au- Prince. Veliki broj stanovnika “pobjegao ” je iz siromašnih ruralnih dijelova prema urbaniziranim središtima.

VELIKI PROBLEM SA KORUPCIJOM

Novinarka Ruskog servisa Radija Slobodna Irina Lagunina pitala je profesora sveučilišta Webstera Boba Corbetta o budućnosti Haitija nakon katastrofalnog potresa. Ovaj američki znanstvenik smatra da je vrlo teško odgovoriti na pitanje koliko će vremena trebati da se grad obnovi, ali ističe kako je to prilika da s vlast riješi slamova koji su posljednjih desetljeća nastajali oko glavnoga grada.

On, međutim, upozorava da će problema i dalje biti upravo zbog korupcije koja je ušla u sve pore života i sve strukture vlasti. Kao osnivač humanitarne organizacije “Narod narodu” prisjeća se kako je bilo gotovo nemoguće dati sredstva za neki projekt, jer je bilo mnogo onih koji su zahtjevali novac.

“Zaobišli smo to, tako što smo dali novac predstavniku jedne općine, ali potom nismo pitali, kako je novac utrošen.”

Michael Heinl, koautor knjige o povijesti naroda Haitija pod nazivom “ Napisano krvlju” smatra da će zemlju biti moguće obnoviti, ali se ne usudi prognozirati u kojem roku.

Upozorava da bi Haiti, poput Jamajke, mogao biti turistička zemlja, koja se može dobro razvijati, pogotovo zašto što su sjever i jug, relativno ostali neoštećeni u ovom potresu.

OSIJEĆAJ NESIGURNOSTI

I on upozorava na probleme koruptivne vlasti ali i na to da je vlast koncentrirara u jednom centru, glavnom gradu, koji je u ruševinama.

“Nužna je decentralizacija vlasti, te pokušati ljude vratiti u ruralne djelove zemlje. Ekstremna urbanizacija Haitija, posebno u proteklih 50 godina, bila je uglavnom politički motivirana, ali i podržana od stranih organizacija koje su davale financijska sredstva, kao što je Svjetska banka, a koja je tvrdila da je budućnost u urbanizaciji", upozorava Heinl i dodaje:

"Kada sam prvi put posjetio Port – au – Prince, prije pedsesetak godina bio je to grad od 200 tisuća stanovnika, s odgovarajućom i funkcionalnom infrastrukturom, a danas je to grad s dva do tri milijuna stanovnika, ali sa starom infrastrukturom. Ipak, da bi se privukli ljudi u druge djelove otoka, oni moraju imati i jasnu perspektivu.”

Ireia Lagunina razgovarala je i s Carine Fombrun, stanovnicom Port-au-Prince čiji je telefon proradio tek u ponedjeljak.

Ona kaže da se osijeća prilično nesigurno. Ljudi strahuju od mogućeg novog potresa i još uvijek spavaju na otvorenom.
Stanovnici strahuju, žive u neizvijesnosti, jer nema vlasti, niti saopćenja kakvi će se potezi povlačiti u budućnosti

Carine upozorava kako u gradu zapravo nema vlasti, nema saopćenja vlade o tome što se radi, što je učinjeno, kakvi će se potezi povlačati u budućnosti.

“Više informacija dobijem od CNN, Reutersa ili drugih stranih sredstava informiranja, nego od moje vlade ili lokalnih radio stanica. Svijesna sam da je sve u kolapsu, da banke ne rade, da ne znamo što će biti s školskom djecom, nema vode, hrane…. Ujedinjeni narodi rade sjajan posao, ali to nije dovoljno. Imam osjećaj da živimo u nekakvoj džungli, kaosu,” kaže Corine.

“Možda je ovo prilika da se grad, ali i cijela zemlja obnovi, da postanemo jedna funkcionalna država, kakav je veći ostatak svijeta. Nadam se da će se to dogoditi, jer ova katastrofa je najbolji trenutak za takve promjene,” smatra Fombrun u razgovoru s novinarkom Ruskog servisa našeg radija.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica Međunarodne novinarske nagrade Lorenzo Natali 2008. koju dodjeljuje Europska komisija u suradnji sa Reporterima bez granica.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG