Haiti je zatražio da strane trupe budu poslane u zemlju kako bi zaštitile infrastrukturu, dok se ta karipska država pokušava stabilizirati i pripremiti za izbore nakon ubistva predsjednika Jovenela Moisea.
Zahtjev je vlada poslala SAD-u i UN-u, ali SAD kaže da "trenutno" ne planira ponuditi vojnu pomoć Haitiju.
Haićanska policija ranije je navela da je grupa od 28 stranih plaćenika ubila predsjednika 7. jula.
Nakon oružane borbe u glavnom gradu Port-au-Princeu, njih 17 je privedeno.
Neki predstavnici grupe, za koju Haiti kaže da uključuje penzionisane kolumbijske vojnike, pritvoreni su u kući koju su koristili, a drugi su zadržani nakon ulaska u tajvanski diplomatski kompleks, rekla je policija.
Policija je likvidirala trojicu osumnjičenih, a za još osam se traga.
Iako SAD neće ponuditi trupe, Washington je rekao 9. jula da na Haiti šalje agente Federalnog istražnog biroa (FBI) i Odjela za nacionalnu sigurnost kako bi pomogli u istrazi.
Vijeće sigurnosti UN-a moralo bi odobriti svaki plan za slanje međunarodnih trupa na Haiti pod pokroviteljstvom UN-a.
Ubistvo čelnika države je izazvalo građanske nemire na Haitiju, najsiromašnijoj zemlji u Americi. U cijeloj zemlji ostaje na snazi vanredno stanje i nije jasno u čijoj je nadležnosti vlada zemlje.
Grupa haićanskih poslanika priznala je 9. jula Josepha Lamberta, predsjedavajućeg raspuštenog Senata, kao vršioca dužnosti šefa države i tako se suprotstavila privremenoj vladi. Oni su za premijera priznali Ariela Henryja, kojeg je ubijeni predsjednik izabrao da zamijeni Claudea Josepha dan prije ubistva. Henry još uvijek nije preuzeo dužnost, ni formirao vladu.
Joseph je izrazio zaprepaštenje činjenicom da bi neki pokušali iskoristiti ubistvo predsjednika za političku korist i izjavio da Haiti novog predsjednika može dobiti jedino putem izbora.
