Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Nova hapšenja za zločine u Gruborima


Zločin u Gruborima jedan je od tri ratna zločina koje se dokazuje na haškom suđenju za „Oluju“ Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču
Nastavlja se policijska istraga ratnog zločina nad srpskim civilima u selu Grubori nedaleko Knina, nekoliko tjedana nakon akcije „Oluja“ u ljeto 1995. godine. Do sada je privedeno pet osoba.

Zagrebački sud dao je policiji još 24 sata za ispitivanje jučer uhićenog ratnog zamjenika zapovjednika specijalne policije Željka Sačića, čije podređene se sumnjiči da su nešto više od dva tjedna nakon akcije „Oluja“, krajem kolovoza 1995. godine ubili više civila srpske nacionalnosti u selu Grubori nedaleko Knina. Iako se jučer špekuliralo da će Sačić biti terećen za ometanje svjedočenja, njegov odvjetnik Zvonimir Hodak kaže kako je vjerojatnije da će biti optužen po zapovjednoj odgovornosti.

Zagrebački sveučilišni profesor Žarko Puhovski, u vrijeme zločina zamjenik predsjednika Hrvatskog helsinškog odbora komentirao je danas ocjene veteranskih udruga i branitelja uhićenih kako je zločin u Gruborima „navodni“.

„Ubijena je žena stara 90 godina, Marija Grubor. Ubijen je muškarac star 80 godina, Miloš Grubor. Još je četvero ljudi ubijeno u Gruborima, potpuno očito svi civili – nikakve bitke nije bilo! I još dvojica su ubijeni pored jednog magarca dok su nosili vodu u selo, otprilike dva kilometra dalje. To su bitne činjenice, a sve drugo je po mom sudu nebitno. To znači da nije bilo 'navodnog' zločina, nego je bio težak zločin!“

Policijskom istragom je u svojstvu svjedoka ili osumnjičenika obuhvaćeno ukupno 17 osoba, a među 5 osoba uhićenih zbog sumnje da su pred 14 godina počinili ovo kazneno djelo ima i sada aktivnih policijskih dužnosnika. U tom kontekstu, Puhovski se usprotivio ocjenama s desnog dijela hrvatske političke scene kako je ova istraga pokrenuta pod pritiskom Haga ili Bruxellesa.

„Obrnuto, pritisak je pao, jer su se ljudi koji godinama nisu željeli ništa govoriti- npr. zato što je jedan od ljudi koji su bili u to upleteni imao kancelariju na istom katu kao i ravnatelj policije - prestali bojati. Naravno da onda niste mogli očekivati da ljudi slobodno govore, a sada kad su vidjeli da se i te ljude može procesuirati - progovorili su, i zato se sada kreće sa postupkom! Meni se to čini jako žalosnim za hrvatsko pravosuđe, ali – ljudski gledano – sasvim je logično.“

Predstavnici srpske manjine u Hrvatskoj pozdravili su otvaranje istrage za zločin u Gruborima. Za naš radio govori predsjednik Srpskog demokratskog foruma Veljko Džakula.

„Dugo se čekalo na ovu istragu, jer u Hrvatskoj još nije bilo političke volje niti je sazrela svijest ljudi da se svi ratni zločini moraju ravnopravno procesuirati, jer to je minimum koji žrtve očekuju i koji smo svi mi prema njima obavezni učiniti. Ja znam da toga još ima mnogom u Hrvatskoj, ali neka to bude početak nakon mnogo godina, da svi shvate da se to mora riješiti, kako bi sutra svi zajedno mogli normalno živjeti, a da se prije toga odreknemo onih koji su to činili, da ih osudimo, da ne mogu biti mirni ni slobodni da žive zajedno s nama.“

ODGOVORNOST ZA PRIKRIVANJE

Džakula kaže kako bi trebali odgovarati svi oni koji su prikrivali ili odugovlačili sa postupcima za ratne zločine, pa ih se nije moglo procesuirati još devedesetih godina.

Zločin u Gruborima jedan je od tri ratna zločina koje se dokazuje na haškom suđenju za „Oluju“ Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču. Pripadnici specijalne policije prošli su kroz Grubore 25. kolovoza 1995. u sklopu osiguravanja terena, jer je sljedećih dana preko tog prostora trebao željeznicom u Knin stići tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

Što se tog dana zbilo u Gruborima i tko su ubojice pokazat će istraga i suđenje, ali odmah sljedećeg dana je tadašnji vojni zapovjednik Knina, također haški optuženik Ivan Čermak pred kamerama Hrvatske televizije u Gruborima kazao kako je u tom selu došlo do sukoba hrvatske policije sa zaostalim pripadnicima srpske paravojske, i da su srpski civili stradali u tom sukobu.

Međunarodne organizacije od prvog trenutka kao glavne osumnjičene navode hrvatske specijalce, a djelomične istrage obavljane u Hrvatskoj proteklih godina pokazale su da nikakvog sukoba nije bilo, i da palež kuća u Gruborima i vrsta smrtnih povreda seljana nisu rezultat sukoba ili razmjene vatre sukobljenih strana.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG