Dostupni linkovi

Hrvatsko-slovenski granični prijepor mogao bi potrajati godinama jer Europska unija nema instrumenata kojima bi bitnije utjecala na ponašanje svojih članica, ocjenjuje većina hrvatskih analitičara. Ponašanje obiju sukobljenih strana, osobito slovenske, smatraju iracionalnim i ne očekuju nikakav pomak, barem ne do kraja lipnja, kad kormilo Europske unije preuzima Švedska.

Hrvatski premijer Ivo Sanader jučer je ponovno pozvao Sloveniju da deblokira hrvatske pristupne pregovore s Europskom unijom i da se granični spor nastavi rješavati bilateralno:

"Ukoliko slovenska politika želi i dalje razgovarati o tome, onda predlažem da deblokiraju trenutačne hrvatske pregovore, da mi možemo nastaviti razgovarati, ali Hrvatska se neće dati ucjenjivati."


Predsjednik slovenske Vlade, Borut Pahor, isti je dan odgovorio i izjavio da Slovenija neće deblokirati hrvatske pristupne pregovore s Europskom unijom sve dok Hrvatska ne povuče "prijeporne dokumente" kojima je, po stajalištu slovenske Vlade, prejudicirala granicu sa Slovenijom u pristupnim pregovorima s Europskom unijom.

Najnovije iskre na relaciji Zagreb - Ljubljana samo potvrđuju da su obje strane duboko ukopane u svojim stavovima i da spor zapravo nije vanjsko-političko, već unutarnje-političko pitanje i to prije svega u Sloveniji, zaključuje profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, doktor Branko Caratan:
Hrvatska se ne može upustiti u nikakvu trgovinu jer se tu pojavljuje ista tema kao političko pitanje. Primjer Sanader neprekidno govori da ne damo ni centimetar teritorija, kao da bi tu sada nešto morali nužno izgubiti. Ta blokada može trajati veoma, veoma dugo.

"Bit je u tome da ako bi slovenska Vlada povjerila spor nekoj arbitraži i ako bi ta arbitraža donijela odluku koja bi bila ispod onoga što u slovenskoj javnosti postoji kao imperativ, tada bi Vlada pala i zato slovenska Vlada tu odluku neprekidno odlaže. Na drugoj strani, Hrvatska se ne može upustiti u nikakvu trgovinu jer se tu pojavljuje ista tema kao političko pitanje. Primjer Sanader neprekidno govori da ne damo ni centimetar teritorija, kao da bi tu sada nešto morali nužno izgubiti. Ta blokada može trajati veoma, veoma dugo. Podsjećam na odnose Grčke i Makedonije, na konflikte oko imena, kao na jedan od mogućih primjera."

Za neovisnog analitičara, doktora Matu Granića, slovenski zahtjevi nisu ništa drugo do alibi i politička ucjena:

"Hrvatska je spremna potpisati da ni jedan dokument ne utječe na odluku o razgraničenju između Hrvatske i Slovenije, a Slovenija to ne prihvaća. To je samo ucjena, klasična prljava ucjena i mala je šansa da dođe do dogovora jer ovakve amandmane Hrvatska ne može prihvatiti."


Što dalje?

Profesor Caratan:

"Tu se pojavljuje mogućnost da netko treći intervenira. Mislim da je jedna od ohrabrujućih intervencija ona koja proizlazi iz smisla posjete američkog potpredsjednika Bosni i Hercegovini, Srbiji i Kosovu. Ona pokazuje da postoji američki interes za stabilizacijom prostora jugoistočne Evrope i možda se može očekivati pritisak na Europsku uniju koja bi mogla nešto pokušati napraviti."


Ako je princip uzmi ili ostavi bio ozbiljan, onda bi trebala Evropska komisija naći načina kako da prisili Sloveniju da uzme, ili ako ne uzme, da ih nekako kazni.
Direktor zagrebačkog Instituta za međunarodne odnose, doktor Mladen Staničić, podsjeća da je prijedlog europskog povjerenika za proširenje, Olija Rehna, kojeg je hrvatska prihvatila, a Slovenija još nije, ponuđen na principu "uzmi ili ostavi":

"Ako je princip uzmi ili ostavi bio ozbiljan, onda bi trebala Evropska komisija naći načina kako da prisili Sloveniju da uzme, ili ako ne uzme, da ih nekako kazni. Da li oni imaju ili ne tu mogućnost, nisam siguran, a ni jedna vlada, niti u Hrvatskoj, niti u Sloveniji, nema manevarski prostor da odustane od svojih najradikalnijih zahtjeva. Hrvatska je ipak tu pokazala jednu spremnost, prihvaćajući zadnji model Oli Rhena. Više ne znam što bi Hrvatska mogla napraviti, tako da je stvar sada na Sloveniji i Europskoj uniji jer je to postao veliki problem koji će doći na viši stupanj cijelog jedinstva unutar Unije. Mislim, stoga, da će se Šveđani prilikom svoga predsjedavanja naći na vrlo skliskom terenu i da će morati naći načina da se nekako radikalnije postave nego što su to činili Česi."
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG