Dostupni linkovi

Grahovac: U dokumentima ništa senzacionalno o Crnoj Gori


Ilustrativna fotografija
Nakon objavljivanja povljerljivih dokumenata Stejt dipartmenta posredstvom sajta Vikiliks, u Crnoj Gori se i dalje malo zna o sadržaju preko 160 depeša koje su iz Podgorice slate u Vašington. No, prvi komentari govore kako u dokumentima ne bi trebalo da ima bilo čega na šta do sada Vašington kao i drugi međunardoni krugovi nijesu ukazivali kao na glavne probleme crnogorskog društva.

Među 250.000 dokumenata Stejt dipartmenta do kojih je došao Vikiliks i počeo da ih objavljuje, nalazi se preko 400 u kojima se pominje Crna Gora, a od kojih je 164 poslala ambasada SAD u Podgorici dok su ostale uputile ambasade u zemljama regiona i u pojedinim evropskim prijestonicama.

Interesantno je da su se među depešama u kojima se govori o Crnoj Gori našle dvije koje je uputila američka ambasada u Lilongveu, glavnom gradu Malavija.

Od pomenutih 164, čak 124 nema oznaku tajnosti dok su ostale bile povjerljive.

Na osnovu dokumenata čiji je sadržaj, između ostalih prenio i njemački Špigl, većina depeša iz Crne Gore odnosila se na izvještaje i podatke o unutrašnjim prilikama i Vladi, zatim o međunarodnoj saradnji i ekonomiji. Tu su i izvještaji o vojnoj saradnji, saradnji u oblasti vanrednih situacija, ljudskim pravima, stranim investicijama ili pomoći.

Prema pisanju dnevnika "Vijesti" posljednje depeše koje je doskorašnji ambasador SAD Roderik Mur poslao u februaru ove godine odnose se na energiju i istruju. U tom periodu pregovaralo se o prodaji EP, koju je kasnije kupila italijanska kompanija A2A a, u to vrijeme je u Crnu Goru doputovao i premijer Silvio Berluskoni.

U maju 2009, kada se u Crnoj Gori pričalo o aranžmanu sa MMF, ambasada u Podgorici je poslala Vašingtonu depešu o ekonomskim uslovima, monetarnim poslovima i spoljno političkim odnosima.

I u utorak smo bez upsjeha pokušali da dobijemo komentar u Ministarstvu vanjskih poslova na objavljivanje dokumenata koji se odnose na Crnu Goru. U tom ministarstvu za sada ćute o svemu.

Afera će biti kratkog daha

Analitičar Blagoje Grahovac kaže za RSE da u povjerljivim dokumentima SAD o Crnoj Gori ne piše ništa više od onoga na šta godinama uporno ukazuju iz EU.

"Tu nema ništa senzacionalno. Ja mislim da smo mi već saznali neke stvari u vezi Crne Gore. To je onih sedam pitanja koje nam je dala Evropska unija da doradimo. Prema tome to je dovoljno alarmantno tim prije što nijesam siguran da vlast i politička elita to shvataju kao alarmantno. Nijesam siguran ni da na to pitanje ozbiljno gleda ni građanstvo, a to je ono što je po meni veoma ozbiljno, čak i sramno",
kazao je Grahovac.
Blagoje Grahovac

Grahovac kaže da iza objavljivanje povjerljviih dokumenata stoje protivnici politike globalnog mira za koju se zalaže predsjednik Barak Obama, u prvom redu kriminalci udruženi sa ne demokratskim režimima, ali i razni lobiji kao što je onaj u samoj Americi, koji zarađuje milione od prodaje naoružanja.

"Danas Barak Obama ima dosta protivnika svoje politike, ali sam siguran da ovo što je napravljeno neće urušiti osnovna politička kretanja politike SAD nego će mnogi drugi shvatiti da je neko htio itekako da zada udarac dvijema civilizacijama sjeverno američkoj i zapadno evropskoj. Mislim da će ova afera biti kratkog daha i pogrešne su procjene ljudi koji smatraju da je ovo 11. septembar svjetske diplomatije", ocjenjuje Grahovac.

Mislim da će ova afera biti kratkog daha i pogrešne su procjene ljudi koji smatraju da je ovo 11. septembar svjetske diplomatije, ocjenjuje Blagoje Grahovac.
Ovdašnji mediji uglavnom konstatuju da je u poređenju sa zemljama regiona iz Crne Gore u Vašington poslato znatno manje izvještaja. Jedan od razloga sigurno je i to što do 2006. odnosno proglašenja nezavisnosti, ambasada SAD u Beogradu bila nadležna i za teritoriju Crne Gore, bez obzira što je u Podgorici u tom momentu popstojao američki konzulat.

Konzulat je u julu 2002. otvorio tadašnji američki ambasador u Beogradu Vilijem Montgomeri.

Prvi američki ambasador u Crnoj Gori bio je Roderik Mur, koji je nakon isteka mandata diplomatsku karijeru nastavio u Sarajevu. Trenutno je prvi čovjek ambasade otpravnik poslova Ben Lovental do dolaska nove ambasadorke Sju Kej Braun.

WikiLeaks i Balkan

WikiLeaks i zemlje regiona

Među 250,000 telegrama američke diplomatije koje je stranica WikiLeaks počela objavljivati u ponedjeljak, nalazi se i preko 9,000 dokumenata o zemljama bivše Jugoslavije i regiona.

Pojedinačno Hrvatska se spominje u 2.053, BiH 1.419, Kosovo 1.320, Srbija i Crna Gora (zajedno do 2006.) 1.244, Slovenija 947, Albanija 822, Makedonija 783 i Crna Gora 503 telegrama.

Za sada, na stranici WikiLeaksa dostupan je samo dokument o razgovorima pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu Phila Gordana sa francuskim zvaničnicima u Parizu u oktobru 2009. godine o, između ostalog, situaciji u BiH, Kosovu, Srbiji, Makedoniji i Hrvatskoj.

Na sastanku su francuske diplomate zagovarale ubrzanje proces zatvaranja Ureda visokog predstavnika u BiH, s čime se Gordon nije složio jer je rekao da još nisu bili stvoreni svi uslovi.

On se također nije složio sa ocjenom francuskih diplomata da su se odnosi između SAD i bošnjačkih političara pogoršali.

Francuski predsjednički savjetnik za vanjsku politiku Jean-Claud Levitte je također rekao da EULEX ima problema sa kosovskim vlastima nakon potpisivanja sporazuma sa Beogradom kao i da minister vanjskih poslova Srbije Vuk Jeremić "obećava puno" prilikom posjeta Parizu u vezi povratka Srba na Kosovo ili njihovog učešća u kosovskim institucijam i da se više neće susretati sa njim jer ne predstavlja lice moderne Srbije kao što tvrdi.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG