Dostupni linkovi

Vanredna vijest

'Mišićava' diplomatija


Kemal Kurspahić
Pisao sam već na ovom mjestu o lošem propagandističkom instinktu dijela balkanskih medija da, što zbog udovoljavanja vladajućim političkim opcijama a što zbog izvorne nacionalističke inspiracije samih uređivačkih politika, po kriteriju "što je babi milo" iz svijeta prenose samo poglede koji će makar i najizolovanijim vođama pothranjivati iluziju kako, eto, nismo sami i odbačeni. Ovog puta povod za vraćanje toj temi dolazi sa stranica lista koji je u ranim fazama radio na tome da opravda nezavisno u svome imenu: komentator banjalučkog dnevnika, naime, pod naslovom "Građanski rat po Gardijanu", iskitio je hvalospjeve za "hrabar tekst" u londonskom dnevniku čiji je cilj "razbijanje stereotipa o ratu u BiH" pridajući navodnom "Gardijanovom komentaru" gotovo prevratničku vrijednost u preispitivanju međunarodno prevlađujuće slike o ratu devedesetih.

Iako dobre novine u svijetu bez ideoloških predrasuda objavljuju i vrlo kontroverzna mišljenja, potičući tako debatu o relevantnim domaćim i svjetskim temama - pa zato komentar nema značenje redakcijskog stava, hrabrosti ili kukavičluka - već i površan uvid u tekst objavljen pod naslovom "Ne pojednostavljujte previše bosanski rat" pokazaće kako se uopšte ne radi o "Gardijanovom komentaru": tekst je napisao čovjek južnoslovenskog porijekla zaposlen u finansijskoj firmi u Londonu, koji inače objavljuje pod šifrom OZKT29B na Guardianovom online forumu naslovljenom "Komentar je slobodan", što sugeriše otvorenost za svakojaka mišljenja.

Ne potcjenjujući to što je, eto, neko imao potrebu da pored svih radnih obaveza finansijskog službenika na online forumu uglednog dnevnika zabilježi i vlastito razmišljanje o ratu u Bosni - suprotno onome o čemu su sa samih ratišta izvještavali reporteri tog lista od kojih su dvoje, Maggie O'Kane i Ed Vulliamy, dobili najviša priznanja na istoj svečanosti na kojoj je "Oslobođenje" proglašeno za list godine u svijetu 1992. - ne mogu da se ne ožalostim nad čitaocima kojima se petnaest godina nakon rata jedno forumsko razmišljanje nudi kao neka vrsta najzad dočekane istine o onom šta je bilo.

Time se - redakcijskim komentarom - mišljenju londonskog službenika iz naših krajeva daje veća težina nego, recimo, upravo Guardianovom ukazivanju u nedjeljnom broju na "presretnutu" e-mail poruku koju je novi britanski ministar spoljnih poslova William Hague poslao novom premijeru Davidu Camerunu uoči preuzimanja odgovornosti za britansku spoljnju politiku u kojem - kad je riječ o našim krajevima - kaže kako će snažno podržavati proširenje Evropske Unije i "mišićaviji pristup" Bosni i Hercegovini.

A šta novi šef britanske diplomatije podrazumijeva pod "mišićavijim pristupom" ne mora se gatati: njegova viđenja autorizovana su u člancima koje je objavljivao u posljednje dvije-tri godine.

Tako je u autorskom tekstu objavljenom 1. novembra 2008., u kojem kaže kako je geografija smjestila Bosnu na evropske margine a događaji u srce kontinenta, upozorio na mogućnost da ona postane propala država, "crna rupa u Evropi i izvor nestabilnosti u idućim decenijama" i ponudio pet prioriteta britanske spoljne politike:

Prvo: oni koji potkopavaju bosansku državu iznutra ili izvana ne smiju biti ohrabrivani, već izolovani.

Drugo: održati - ako ne i povećati - međunarodno vojno prisustvo kao dokaz nepokolebljivog opredjeljenja za bosansku budućnost kao cjelovite države.

Treće: Evropska Unija treba da jasno pokaže u odnosima s Beogradom da, ako Srbija hoće da bude kandidat za članstvo, mora ostaviti Bosnu na miru i obeshrabriti separatizam bosanskih Srba.

Četvrto: Zapadni Balkan mora ostati na dnevnom redu i u bilateralnim razgovorima s Rusijom i za međunarodnim stolom a ne potisnut drugim važnim pitanjima.

Peto: treba tražiti od američke administracije da ostane angažovana u Bosni jer su Sjedinjene Države igrale važnu ulogu u obnovi mira i ne smiju sada dozvoliti povratak na staro.

U avgustu prošle godine je, nakon učešća na godišnjoj komemoraciji žrtvama genocida u Srebrenici, u razgovoru za Independent, rekao: "Ljudi misle da je Balkan nešto o čemu smo raspravljali devedesetih i sad možemo zaboraviti na to. Zapravo, to je ključno područje spoljne politike za idućih pet do 10 godina i imaće punu pažnju konzervativne administracije".

Najzad, uoči prošle nove godine, je - zajedno s grupom međunarodnih eksperata - bio supotpisnik komentara pod naslovom: "Slomljena Bosna treba zapadnu pažnju" u kojem se poziva na "robustan međunarodni pristup s fokusom na jedan cilj: centralna vlada u Bosni dovoljno efikasna da ispuni odgovornosti članstva u Evropskoj Uniji i NATO-u."

"Svaki bosanski vođa mora se izjasniti za, ili protiv, te jednostavne ideje i suočiti se s posljedicama svog odgovora" - kaže se u tom komentaru u kojem se takođe zaključuje kako se funkcija i ovlašćenja visokog predstavnika mogu ukinuti samo onda kad se postigne ustavna reforma.

Poštovanom čitaocu ne treba, naravno, objašnjavati koliko su razmišljanja nastupajućeg šefa britanske diplomatije neuporedivo relevantnija od reinterpretacije devedesetih na forumu otvorenom za sve. U tom kontekstu komentar o "hrabrom komentaru" objektivno zvuči kao obmana.
  • 16x9 Image

    Kemal Kurspahić

    Vodeći urednik lanca nedjeljnih listova "The Connection Newspapers", osnivač je i predsjednik Instituta za medije u demokratiji, sa sjedištem u Washingtonu. Bio je glavni urednik "Oslobođenja" u Sarajevu od 1988. do 1994.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG