Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Tito između kletve i zakletve


Na radničkim prosvjedima u Sarajevu sa fotografijom na kojoj je Josip Broz Tito - ilustrativna fotografija
Čak i trideset godina nakon smrti Josip Broz Tito je mjerilo stvari.

Ne može se govoriti o, recimo, podizanju spomenika Franji Tuđmanu a da ga se ne usporedi s Titom: "Jozo nam je bio bolji... Nit' je bio ni jedan kao što je bio on. Pravi čovik... Radnici su imali plaće, sad ih nemaju..." Tako je to na splitskom Pazaru.

Malo sjevernije, u Sinju, nastoje iz Beograda vratiti Titovu počasnu alkarsku odoru, kaže nam tajnik Viteškog alkarskog društva Ante Delić. Je li se boje, možda, negativnih reakcija?

"Sigurno, jer povijest još nije pokazala pravu sliku o Titu, s obzirom na Bleiburg i ostalo... Neka povijest kaže svoje, ali neka se uniforma vrati u Sinjš pa ćemo mi lako to sve skupa staviti na svoje mjesto."


Delić spominje Bleiburg a nešto južnije, u Makarskoj, Ivo Puharić se spominje drugog sporne i bolne točke Titove vladavine, Golog otoka i zatočenika koji su mu skandirali: "Kao ludi sužnjevi vikali bi Tito - Partija, Tito - Partija, ali ja nisam mogao... Je li to bila ludnica?"

Unutar broda "Galeb"
No, široka je lepeza stavova o Titu. Mnogi će reći da je bio bonvivan, a posljednji kapetan njegova "Galeba" Dragan Miro Jurić iz Gradca, inače časnik Hrvatske mornarice, posvjedočit će nam suprotno govoreći o Titovoj kabini na tom brodu.

"To su jednostavne prostorije, ništa posebno. Gdje god smo došli ljudi su željeli vidjeti gdje su Tito i Jovanka spavali. Svi su mislili da je tamo nekakav vodeni krevet, ali tamo je bio najnormalniji drveni krevet. Tito je bio skroman čovjek",
kaže Jurić.

Sjeveroistočnije od Makarske i Gradca, ne bivši Titovi mornar nego svećenik, imam u Počitelju Džemal Gadara, sjetit će se elegično Titovih vremena:

"Jugoslavija je bila najbolja država na svijetu, ja to otvoreno govorim, i Tito je bio najbolji državnik. Ja sam hodio po svijetu, ali te slobode nigdje nisam vidio i mislim da te slobode, Bog zna, a mi ljudi ne znamo, hoće li više biti?"


Rodna kuća Josipa Broza Tita
Uzvodno Neretvom, u Jablanici, na proslavi onovremene bitke na toj rijeci Omer Čatić iz Bugojna, uz mezu i čokanjčić, objasnio mi je zašto ljudi slave Tita i trideset godina poslije njegove smrti.

"I te treba da slave i 1000 godina a ne 30, jer on je takve tragove ostavio koji se nikad u svijetu izbrisati neće. Samo treba zamislit: 120 državnika mu je došlo na sahranu!"


Tko god što mislio o Titu, on je ime koje ne gubi na svojoj privlačnosti. U rodnom mu Kumrovcu Ivan Mikša proizvodi vino s Titovim imenom.

"Vino je iz Titova vinograda i to je jedina imovina koju je on tu ostavio. To se plasira više kao suvenir, čisto za posjetioce koji dolaze u Kumrovec. Vino je srednje kvalitete, kakvo je inače ovdje u Zagorju. Plasira se u ograničenim količinima, a nema ga u slobodnoj prodaji nego samo ovdje u Kumrovcu."

Uspomena na Tita i njegovo vrijeme je živa, pa je ona zato i dobar predmet trgovine diljem bivše Jugoslavije. Ljudi se vole podsjetiti. U Skoplju smo razgovarali sa Stvidom Trajkovskim okruženim relikvijama iz jugoslavenskih i socijalističkih vremena:

RSE: Kako Tito prolazi?

"Dobro prolaze Titove biste, ali to slabo imamo."

Tito je bio planetarna pojava. Još u Drugom svjetskom ratu je postao simbol borbe potlačenih, ne samo u bivšoj Jugoslaviji. I danas u tom, tzv. trećem svijetu Titovo ime ima težinu, potvrđuje nam trgovac suvišnim suvenirima u egipatskom Port Saidu: "Tito - Naser! Tito - Naser!"

Tito je danas između kletve i zakletve.

Pročitajte i ovo:
Fenomen "Titomanije"

Independent: Titovo nasljeđe je na Balkanu još živo

Istine i zablude o Titu

Most RSE: Istine i zablude o Titu

Most RSE: Istine i zablude o Titu

U Mostu RSE o Josipu Brozu Titu povodom tridesete godišnjice njegove smrti govorila su dva ugledna istoričara: Latinka Perović iz Srbije i Tvrtko Jakovina i Hrvatske.

Latinka Perović: Istorijska ličnost ne bira okolnosti u kojima će delovati, vrlo često okolnosti nju nalaze. I mislim da on spada u takve istorijske ličnosti koje je istorija uoči Drugog svetskog rata, tokom Drugog svetskog rata, i 1948. godine na izvestan način našla. Njegov raskid sa Staljinom 1948. je bio veliki iskorak. Taj proboj u ideološkom i vojno-političkom monolitu istočnog bloka, naročito posle blokovske podele sveta, bio je važan trenutak koji je celu Jugoslaviju deprovincijalizovao, otvorio je prema svetu i na neki način je humanizovao.

Tvrtko Jakovina:
On je po svom opsegu, zamahu koji je jugoslavenska diplomacija imala, po brojnosti susreta bio vrlo važnom svjetskom figurom. Kao povjesničar koji se bavi razdobljem hladnoga rata, ja mogu reći da je to jedina povijesna ličnost koju ja, zapravo, mogu istraživati a da budem u koraku sa svijetom, jer je to vjerojatno jedini puta kada je i moj narod bio u nekakvoj špici svjetskih događanja što u svjetlu svega što se kasnije događalo na ovom području izgleda gotovo poput znanstvene fantastike.

Latinka Perović važi za najboljeg poznavaoca moderne srpske istorije. Jedan od je od rijetkih lokalnih istoričara koji govori o odgovornosti Srbije za protekli rat i potrebi da se srpsko društvo suoči sa istinom o tom ratu. O njenoj objektivnosti kao istoričara govori i činjenica da pozitivno ocjenjuje Titovu istorijsku ulogu, iako ju je Tito smijenio 1971. godine kada se kao mladi komustički funkcioner zalagala za demokratizaciju partije.

Tvrtko Jakovina je profesor na Odsjeku za istoriju Filozofoskog fakuleta u Zagrebu. Predaje svjetsku istoriju 20. vijeka. Njegova uža specijalnost je hladni rat. Objavio je knjigu “Američki komunistički saveznik, Titova Jugoslavija i Sjedinjene Američke Države”. To je bila i njegova doktorska teza. Kao gost držao je predavanja o Jugoslaviji i Titu na američkim i evropskim univerzitetima i institutima.

Ceo razgovor možete pročitati OVDJE



Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG