Dostupni linkovi

Stratišta ne smiju biti zapreka pomirenju


Jasenovac
Jasenovac
U Spomen-području Jasenovac je obilježena 65. obljetnica proboja preživjelih logoraša iz nekadašnjeg ustaškog logora smrti, 22. travnja 1945. godine. Prvi ljudi hrvatske politike su u svojim istupima na komemoraciji osudili manipuliranje brojkama žrtava ovog i drugih masovnih zločina i založili se za provođenje temeljnih vrijednosti antifašizma.

„Ovo jasenovačko stratište, ali i ona iz nedavnih ratova na prostoru bivše Jugoslavije, ne smiju biti mjesto jaza među ljudima i narodima, zapreka pomirenju i povod novim sukobima, već upravo obratno“, kazao je hrvatski predsjednik Ivo Josipović na obilježavanju 65. obljetnice proboja logoraša iz ustaškog konclogora Jasenovac 22. travnja 1945. godine:

„Smrt i mučeništvo jasenovačkih žrtava, ali i svih drugih žrtava ratnog bezumlja ljudi dobre volje moraju pretvoriti u svetišta humanosti i oprosta, ali i odlučne i bezrezervne osude zločina.“

Josipović, kojem je ovo u dva mjeseca mandata već drugi posjet Jasenovcu, kazao je kako je došao u Jasenovac da se najdublje pokloni žrtvama jasenovačkog zločina, da izrazi žaljenje zbog onoga što se dogodilo u Jasenovcu i na drugim ustaškim stratištima, i da se zahvali antifašistima na onome što su učinili u Drugom svjetskom ratu, a posebno da im zahvali na moralnim porukama koje su za sobom ostavili, a za koje on kao predsjednik Republike obećava da će ih temeljito, čvrsto i bez kompromisa braniti.

Opasno relativizirati antifašizam


Predsjednica Vlade Jadranka Kosor kazala je kako je antifašizam vrijednost sama po sebi, i pogrešni su, štetni i opasni svi pokušaji relativizacije antifašizma:


„Odlučno odbacujem svaki pokušaj kompromitacije antifašističkog pokreta u Hrvatskoj pod izlikom da su zločini počinjeni na svim stranama. Posebno osuđujem svaki pokušaj umanjivanja zločina u Jasenovcu. Za osudu ovog strašnog zločina nije potreban nikakav kontekst i nikakva izravna ili neizravna usporedba s drugim stratištima. Jedino što je potrebno, nužno, pravedno i važno jest – doći u Jasenovac i pokloniti se žrtvama. To ja u ime Vlade Republike Hrvatske činim i danas.“

Donedavni hrvatski predsjednik, a sada počasni predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Stipe Mesić, oštro je osudio prikazivanje trećerazredne dokumentarne serije o Titu na HTV-u u režiji Antuna Vrdoljaka i sa beogradskim publicistom Perom Simićem kao glavnim komentatorom.

On se založio za dopunu novog postava jasenovačke spomen-zbirke, kao i za vraćanje imena zagrebačkoj Ulici 8. svibnja 1945, po datumu kada su partizanske jedinice u završnim operacijama oslobodile Zagreb.

Politiziranje brojem žrtava


Na komemoraciji je govorio i predstavnik preživjelih logoraša Refik Sikavica.

Prema dosadašnjim istraživanjima, procjenjuje se da je u Jasenovcu ubijeno između 80.000 i 100.000 ljudi.

Poimenični popis
prema dosadašnjim istraživanjima navodi 75.159 žrtava – najviše Srba, njih 42.104, 15.591 Roma, 11.900 Židova, 3.658 Hrvata, 1.080 Bošnjaka i drugih.

Od tog broja, 19.475 su djeca. Broj žrtava u jasenovačkom logoru bio je posljednjih šezdesetak godina predmet politikantskog „rata brojkama“, pa se kod procjene broja žrtava može naći brojke od tri ili četiri tisuće žrtava, pa do njih čak milijun.

Ove se godine obilježava 65. obljetnica proboja 600 preživjelih logoraša iz muškog dijela logora, koji su krenuli u proboj nakon vijesti da je ustaška posada logora pobila sve preživjele ženske zatvorenice. Svega osamdesetak se uspjelo dokopati slobode i pridružiti partizanima, a ostali su pobijeni.

***

Zvižduci za ministre, ovacije za Mesića (Video NOVE TV):

XS
SM
MD
LG