Dostupni linkovi

Plan EU o klimi: Zabrana prodaje vozila na naftu do 2035.


Punjenje električnog automobila, Strasbourg, Francuska, 17. juli 2011.

Evropska unija je u srijedu predstavila najambiciozniji plan za suzbijanje posljedica klimatskih promjena koji uključuje planove za oporezivanje avionskog goriva i efektivnu zabranu prodaje automobila na benzinski i dizel pogon u roku od 20 godina.

Evropska komisija, izvršno tijelo EU, detaljno je izložila kako 27 zemalja bloka može ispuniti svoj kolektivni cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova za 55% u odnosu na nivo iz 1990. godine do 2030. godine, što je korak ka cilju od “nulte emisije” do 2050. godine.

To će značiti povećanje troškova emisije ugljika koji se koristi za grijanje, transport i proizvodnju, oporezivanje visokokarbonskog avionskog goriva i goriva za brodarstvo koji do sada nisu bili oporezovani i naplaćivanje uvoznicima za emitovani ugljik u proizvodnji nekih materijala, kao što su cement, čelik i aluminijum u inostranstvu.

Plan je i da se motor sa unutrašnjim sagorijevanjem pošalje u historiju.

U planu se navodi da će biti pooštrena ograničenja emisija za vozila i očekuje se da će prodaja novih benzinskih i dizel vozila efektivno biti zabranjena do 2035. godine.

Kako bi pomogli potencijalnim kupcima koji se plaše da pristupačniji električni automobili imaju mali domet, Brisel je predložio državama da do 2025. godine na glavnim cestama postave javne punionice na razdaljini ne većoj od 60 km.

Mjere će vjerovatno povećati račune za grijanje domaćinstava, kao i povećati troškove letova u EU. Građanima će biti dostupna finansijska pomoć za postavljanje izolacije i druge dugoročne promjene u njihovim domovima.

“Tražit ćemo mnogo od naših građana", rekao je šef klimatske politike EU Frans Timmermans. "Također ćemo tražiti mnogo od naših industrija, ali to činimo s dobrim ciljem. Činimo to kako bismo čovječanstvu pružili šansu za borbu.”

Cijena neuspjeha je, rekao je, bili bi “ratovi za vodu i hranu”.

"Da, teško je", rekao je Timmermans na konferenciji za novinare. "Ali to je i obaveza, jer ako se odreknemo svoje obaveze da pomažemo čovječanstvu, živimo unutar planetarnih granica, propali bismo, ne samo mi, već i naša djeca i unuci."

Očekuju se i protivljenje nekih lidera u industriji, poput aviokompanija i proizvođača vozila, kao i istočnih država članica koje se u velikoj mjeri oslanjaju na ugalj.

Također, dok kreatori politike nastoje uravnotežiti industrijske reforme sa potrebom zaštite ekonomije i promovisanja socijalne pravde, suočit će se s intenzivnim lobiranjem biznisa, siromašnijih država članica koje žele spriječiti porast troškova života i zemalja koje su veći zagađivači i trebaju se suočiti sa skupom tranzicijom.

Za mjere će trebati odobrenje država članica i Evropskog parlamenta, što bi moglo potrajati dvije godine.

Do 2019. godine EU je smanjila emisije za 24% u odnosu na nivo iz 1990. godine.

Porez na avio gorivo i desetogodišnje oslobađanje od poreza za alternative s niskim udjelom ugljika.

Pariški sporazum o klimi, potpisan 2016. godine, ima za cilj zadržati rast globalne temperature znatno ispod 2 stepena Celzijusa, a po mogućnosti unutar maksimalnih 1,5 °C, kako bi se spriječile najgore posljedice klimatskih promjena.

Izvor: Reuters, BBC
XS
SM
MD
LG