Dostupni linkovi

Danas je počeo teći rok od 40 dana u kojem bi Republika Hrvatska trebala Bosni i Hercegovini dostaviti dokumente potrebne za izručenje Branimira Glavaša. Kako se najavljuje iz hrvatskog Ministarstva pravosuđa, na to se neće dugo čekati.

Teško je, međutim, očekivati da će Glavaš biti izručen Hrvatskoj jer to nije u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku BiH.

Dok Hrvatska nade polaže u osporavanje načina na koji je Glavaš dobio bh. državljanstvo, u BiH se insistira na potpisivanju Sporazuma o izvršenju presuda u krivičnim stvarima, koji je već dogovoren sa Hrvatskom, a od danas i sa Srbijom. Tako će bjegunci od pravde, koji već godinama zloupotrebljavaju dvojno državljanstvo, dosuđenu kaznu u jednoj moći izdržavati u drugoj zemlji potpisnici Sporazuma.

Hrvatska će Bosni i Hercegovini uskoro uputiti zahtjev za izručenje Branimira Glavaša jer su za to ispunjene sve proceduralne pretpostavke, potvrdio je u Zagrebu ministar pravosuđa Hrvatske Ivan Šimonović. Iako je Hrvatskoj ostavljen rok od 40 dana, zahtjev za izručenjem biće upućen uskoro, a za izručenje nije nužno čekati pravomoćnu presudu, jer je ono moguće i na osnovu optužnice, rekao je Šimonović:
Nećemo čekati istek roka od 40 dana. Mogu reći da će zahtjev biti vrlo skoro upućen. Zahtjevu neće biti priključena kao dokument temeljem kojeg se izručenje traži nepravomoćna presuda jer za to ne postoje pravne pretpostavke nego optužnica.

Nećemo čekati istek roka od 40 dana. Mogu reći da će zahtjev biti vrlo skoro upućen. Zahtjevu neće biti priključena kao dokument temeljem kojeg se izručenje traži nepravomoćna presuda jer za to ne postoje pravne pretpostavke nego optužnica.“

Branimir Glavaš, osuđen na 10 godina zatvora zbog ratnog zločina nad Srbima u Osijeku 1991. godine, nije jedini koji je zloupotrijebio dvojno državljanstvo i od pravde i kazne pobjegao u BiH. Hrvatski Sabor mu je u srijedu ukinuo zastupnički imunitet, nakon čega je moguće njegovo pritvaranje u Hrvatskoj, no prvo treba provesti postupak o izručenju.

Glavaš nije jedini koji je zloupotrebio dvojno državljanstvo


Glavaš nije jedini koji je zloupotrebio dvojno državljanstvo za izbjegavanje kaznenog progona, mnogi to, podsjetio je ministar, i danas koriste i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini, a jedan od načina da se to spriječi je sklapanje bilateralnih sporazuma među susjednim državama o izručenju. U skorim izmjenama Ustava, najavio je, Hrvatska će izmijeniti i odredbu kojom je priječila izručivanje vlastitih državljana jer to od nje traži i Europska unija:

"Ovo Ministarstvo slaže se da promjena Ustava ne obuhvati samo mogućnost izručivanja u druge države članice Europske unije, nego i u druge države sa kojima su potpisani odgovarajući bilateralni sporazumi. To prvenstveno vrijedi za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru."


Nezvanično se procjenjuje da oko 500 pripadnika kriminalnih grupa iz Hrvatske ima državljanstvo BiH, a prema izvorima iz Tužilaštva BiH, nekoliko desetina kriminalaca krije se od istrage u susjednim Srbiji i Hrvatskoj.

Nezvanično se procjenjuje da oko 500 pripadnika kriminalnih grupa iz Hrvatske ima državljanstvo BiH, a prema izvorima iz Tužilaštva BiH, nekoliko desetina kriminalaca krije se od istrage u susjednim Srbiji i Hrvatskoj.

Jedan od načina da se to spriječi jeste sklapanje bilateralnih sporazuma o međunarodnoj pomoći. Prvi korak je učinjen u izmjenama sporazuma kojim se ukida odredba o dobrovoljnosti kod izdržavanja kazne u drugoj državi. Tako će uskoro svi bjegunci pravosnažnu presudu moći izdržavati i u BiH i u Hrvatskoj, a danas je isti sporazum usaglašen i sa Srbijom, kaže za naš program portparol Ministarstva pravde BiH Marina Bakić:

„Između Ministarstva pravde BiH i Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske usaglašena je inicijativa o izmjenama Sporazuma o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u krivičnim stvarima. Sporazum treba da omogući da pravosnažno osuđene osobe u jednoj državi izdržavaju kaznu u drugoj državi. Ranije je za izdržavanje kazne bila potrebna saglasnost osuđenog lica, što se ovim sporazumom ukida. Izmijenjeni tekst Sporazuma o međusobnom izvršavanju sudskih odluka Ministarstvo pravde BiH je najvećim dijelom pripremilo. Potrebno je još da osiguramo neophodna mišljenja i saglasnost Savjeta ministara, nakon čega će se stvoriti uslovi za njegovo konačno potpisivanje. Bitno je naglasiti da je tekst Sporazuma u potpunosti usaglašen sa Ministarstvom pravosuđa Republike Hrvatske, te da trenutno nema nikakvih smetnji za njegovo potpisivanje.“

Dorade i izmjene ovog sporazuma, koji Hrvatska ima sa BiH od 1996., bile su neophodne jer se pokazalo neefikasnim ostaviti osuđenima da biraju gdje će kaznu izdržavati, ističe hrvatski ministar pravosuđa Ivan Šimonović:

„Malo apsurdna situacija - osuđeni je mogao birati da li da ide u zatvor ili da živi slobodno. I gle čuda, nije baš bilo puno kandidata. Ono u čemu bi se sada taj sporazum promijenio iz 1996. godine jest da se suglasnost više ne bi tražila. Odredba koja ostaje je da država izvršenja, ona u kojoj bi se kazna zatvora izvršavala, ne mora izvršiti kaznu ako se radi o vojnim djelima, političkim djelima ili financijskim djelima.“

Šimonović je podsjetio da Hrvatska jedina ima ustavnu odredbu koja spriječava izručenje njezinih državljana. Ali u sklopu priprema za najavljene promjene Ustava radi se i na izmjeni te odredbe jer to traži EU zbog tzv. evropskog uhidbenog naloga, prema kojem će se hrvatski građani moći izručivati zemljama članicama EU.

Sve zemlje u regionu morale bi imati princip provođenja pravde i otklanjanja nekažnjivosti kao jedan od temeljnih principa na kojima počiva pravna država i stoga je ovakav sporazum neophodan, ističe predsjednik Helsinškog komiteta BiH Srđan Dizdarević:

„Mislim da je vrlo značajno da se i BiH i Hrvatska i sve zemlje u regionu dogovore o nekim principima saradnje i da tu saradnju ozvaniče ugovorima. Mislim da je ovo jedan od koraka koji su incidenti nametnuli i nadam se da će taj princip nekažnjivosti, princip da se svako može skloniti u susjednu državu i ostati nekažnjen konačno biti otklonjen i da će konačno pravda imati taj dignitet koji neće biti dovođen u pitanje različitim politikantskim špekulacijama.“


XS
SM
MD
LG