Posmrtni ostaci jedne žrtve pronađeni nakon 27 godina, za stotinama se i dalje traga
Posmrtni ostaci deset žrtava genocida u Srebrenici bit će ukopani u Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari, u okviru obilježavanja 31. godišnjice najtežeg ratnog zločina u Europi nakon Drugog svjetskog rata.
Najmlađa žrtva koja će ove godine biti ukopana je Senad (Zaim) Jusić koji je rođen 1975. godine, a imao je 20 godina kada je ubijen. Nestao je u julu 1995. na području Bratunca, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2022. godine na lokalitetu Kameničko brdo gdje je u samo nekoliko dana ubijeno oko 1.000 ljudi.
Najstarija žrtva koja će danas biti ukopana je Ramo Dautović, rođen 1939. godine i imao je 56 godina kada je ubijen, koji je nestao na području Zvornika. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine na području Kamenica-Čančari, gdje se nalazila najveća mreža sekundarnih masovnih grobnica.
Danas će biti sahranjen i Muriz (Ramiz) Baraković, rođen 1973. godine i imao je 22 godine kada je ubijen. Nestao je na lokalitetu Zeleni Jadar u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2005. godine na lokalitetu Budak.
Hamed (Edhem) Musić, rođen je 1973. godine i imao je 22 godine kada je ubijen u ljeto 1995. na području Baljkovice. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Rahunići kod Bratunca.
Ramo (Šemso) Alić rođen je 1965. godine i imao je 30 godina kada je ubijen u Bratuncu 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su u masovnoj grobnici Glogova 2001. godine.
Muhidin (Osman) Osmanović rođen je 1963. godine i imao 32 godine kada je ubijen. Nestao je u Vlasenici u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Most na rijeci 2008. godine.
Huso (Rahman) Ćerimović rođen je 1963. godine i imao je 32 godine kada je ubijen. Nestao je na području Zvornika u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su u Kamenici 2008. godine.
Nuko (Suljo) Nukić rođen je 1957. godine i imao je 38 godina kada je ubijen. Nestao je u Vlasenici u ljeto 1995., a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Jelovačka česma 2002. godine. Bit će ukopan uz svoja četiri prva rođaka.
Ahmet (Alija) Gušter rođen je 1954. godine i imao je 41 godinu kada je ubijen. Nestao je na području Vlasenice, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Turalići.
Asim (Omer) Kunić rođen je 1953. godine i imao je 42 godine kada je ubijen na području Zvornika, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2006. godine iz masovne grobnice Kamenica-Čančari.
Snage Vojske Republike Srpske ubile su u julu 1995. više od 8.300 bošnjačkih muškaraca i dječaka nakon zauzimanja Srebrenice, koja je u to vrijeme bila zaštićena zona Ujedinjenih nacija, te protjerale više od 25.000 žena, djece i starijih osoba.
Najmlađa identificirana žrtva genocida u Srebrenici bila je Fatima Muhić, stara samo nekoliko sati, rođena u bazi UN-a u Potočarima. Najstarija identificirana žrtva je Hamed Salić, rođen 1927. koji je u momentu smrti imao 68 godina, a čiji posmrtni ostaci su pronađeni u masovnoj grobnici kod Žepe koja je također bila pod zaštitom UN-a.
U Memorijalnom centru u Potočarima do sada su ukopane 6.772 žrtve genocida, dok je oko 250 ubijenih pokopano na drugim lokacijama prema željama njihovih porodica. Za više od 1.000 osoba iz Srebrenice i okolnih općina koje su nestale u julu 1995. još se traga.
U Podrinje identifikacionom projektu nalaze se posmrtni ostaci još deset identificiranih žrtava za koje porodice još nisu dale saglasnost za ukop, kao i tijela 36 žrtava koje su zvanično identificirane DNK metodom, ali porodice još uvijek nisu pristupile onoj zvaničnoj identifikaciji.
Razlog zbog kojeg se porodice još uvijek ne odlučuju na zvaničnu identifikaciju i ukop je uglavnom nekompletnost skeleta žrtava.
Međunarodni sud pravde je 2007. godine presudio da su zločini u Srebrenici predstavljali genocid.
Pred Haškim Tribunalom sedam najviših ratnih dužnosnika Republike Srpske pravosnažno je osuđeno za genocid u Srebrenici, od čega pet na doživotni zatvor, među kojima su predsjednik RS Radovan Karadžić i glavni komandant Vojske RS-a Ratko Mladić.
Još 16 osoba osuđeno je u Hagu za različite zločine povezane sa Srebrenicom i Žepom počinjene u julu 1995. na zatvorske kazne od pet do 35 godina. Istovremeno, Sud Bosne i Hercegovine osudio je 61 osobu za genocid i druge ratne zločine u i oko Srebrenice, te vodi niz postupaka protiv više desetaka optuženih.
Deset žrtava genocida u Srebrenici pronašlo svoj smiraj
U Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari ukopani su posmrtni ostaci deset novoidentificiranih žrtava genocida koji su u julu 1995. počinile snage Vojske Republike Srpske nakon pada tadašnje zaštićene zone Ujedinjenih nacija.
Komemoracijom i kolektivnom dženazom obilježena je 31. godišnjica najtežeg zločina na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata u kojem je ubijeno više od 8.300 Bošnjaka, dok se za više od hiljadu žrtava i dalje traga.
Pričom porodica Kade Dedić i Smaje Smailovića, koja pokazuje razmjere zločina, završavamo uživo praćenje programa obilježavanja 31. godišnjice genocida u Srebrenici.
Hvala što ste nas pratili.
Aktivisti u Novom Sadu obeležili godišnjicu genocida u Srebrenici
Nevladin Omladinski centar CK13 obeležio je na Trgu slobode u Novom Sadu godišnjicu genocida u Srebrenici.
Aktivisti su sat vremena stajali na trgu sa transparentom na kojem je pisalo "Pamtimo žrtve genocida u Srebrenici".
Građanima i medijima podelili su saopštenje u kojem su naveli da osećaju moralnu i političku obavezu da javno izraze žaljenje za žrtvama genocida, kao i solidarnost sa preživelima i zajednicom u Bosni i Hercegovini koja, kako su istakli, i dalje živi sa traumom velikog gubitka i nepravde.
Poručili su da se protive relativizaciji i negiranju genocida u Srebrenic i da je istinska društvena promena moguća jedino kroz suočavanje sa prošlošću i prihvatanje istine.
Ukop posmrtnih ostataka deset identifikovanih žrtava
Nakon komemoracije uslijedio je vjerski dio programa. Kolektivnu dženazu predvodio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Husein efendija Kavazović.
"Naša dužnost nije samo da žalimo, naša sveta dužnost je da pamtimo i da glasno govorimo istinu onda kada bi je drugi rado prešutjeli. Zaborav bi bio novi zločin nad onima kojih više nema. Zlo raste gdje dobri ljudi šute. Učinimo sve u našoj moći da se ovo više nikad ne ponovi", kazao je, pored ostalog, reis Kavazović.
Obratio se i majkama Srebrenice naglasivši da su one, usprkos nezamislivoj boli, izabrale put istine i pravde, a ne put osvete. Nakon toga je uslijedio ukop posmrtnih ostataka deset identifikovanih žrtava.
U Sarajevu sirene u znak sjećanja na žrtve genocida
