Domaćinstva ovog ljeta mogu očekivati jeftiniju struju zahvaljujući ulaganjima u fotonaponske elektrane, navodi Regulatorna komisija za energetiku i vodne resurse Sjeverne Makedonije.
Energetski stručnjaci upozoravaju da je to "kratkoročno zadovoljstvo". Investitori, s druge strane, traže da država olakša procedure za dobijanje dozvola.
Domaćinstva ovog ljeta mogu dobiti jeftiniju struju i još jedan sat povoljnije tarife, saopšteno je iz Regulatorne komisije.
Razlog tome je kontinuirano ulaganje u fotonaponske elektrane, što utiče na značajno smanjenje uvoza električne energije.
No, uprkos činjenici da veliki dio novca koji država inače daje za uvoz struje sada ide proizvođačima fotonaponskih postrojenja, kažu da realizacija ovih projekata nije laka.
Prema riječima onih sa kojima smo razgovarali, smisao za ulaganje u fotonaponsku elektranu gubi se zbog dugog perioda do početka rada, prodaje električne energije i povrata ulaganja, uglavnom zbog prepreka u procedurama za dobijanje dozvola i licenci.
Goran M. koji je investitor u fotonaponsku elektranu snage do jedan megavat kod Skoplja, objašnjava da od pokretanja ovakvog projekta kao ideje do kompletnog završetka postupka izgradnje, investitori treba da prikupe oko 40 dokumenata: odobrenja, saglasnosti, projekte, dozvole i licence, za koje navodi da ih institucije ne izdaju na vrijeme zbog preopterećenosti poslom ili nedostatka stručnog kadra.
"Ovaj okvir se kreće između dvije do tri godine, što za investitore, koje uglavnom podržavaju banke, predstavlja veliki problem u povratu sredstava i kamata. Investicija gubi smisao zbog dugog vremenskog perioda do početka radova i prodaje električne energije i povrata investicije", kaže Goran M.
Kuda idu veliki projekti?
Investitori kažu da je problem i to što država stranim investitorima daje velike fotonaponske elektrane snage preko jedan megavat sata, što je, prema njima, pogrešan korak u smislu nacionalne energetske strategije.
"Isto treba podijeliti nacionalnim privatnim većim privrednim subjektima koji bi imali koristi smanjenjem troškova, a državi stabilizacijom mreže i proizvodnje. Iako je primamljiva kao investicija, u posao prodaje i proizvodnje električne energije u realnom iskustvu, to nije tako lako realizovati", kaže Goran M.
No, uprkos tvrdnjama proizvođača o poteškoćama u dobijanju dozvola, Regulatorna komisija za energetiku i vodne resurse kaže da je tokom prošle godine, a i 2024, izdat veliki broj dozvola za fotonaponske elektrane.
Dakle, uvoz električne energije je smanjen na rekordnih 2,74 posto u 2023. godini, za razliku od oko 30 posto koliko je bilo godinama unazad.
Proizvodnja električne energije iz fotonapona povećana je za 300 posto, navodi ova komisija.
Sniženje cijena za domaćinstva
Smanjen uvoz električne energije zbog proizvodnje fotonaponskih elektrana mogao bi uskoro smanjiti cijene za domaćinstva.
Predsjednik Regulatorne komisije Marko Bislimovski kaže za Radio Slobodna Evropa da trenutno rade analizu koja bi trebala pokazati da li postoji mogućnost da se jeftina tarifa struje produži za jedan sat, odnosno do 16 sati, jer sada to je od 13 do 15 sati, ali i za smanjenje cijene struje uopšte.
"Povećanje jeftine tarife radimo kako bismo iskoristili povoljnu cijenu struje u tim periodima. Takođe, tim signalom koji šaljemo ESM-u i EVN Home-u (kompanije za distribuciju i snabdijevanje električnom energijom u Sjevernoj Makedoniji), za kupovinu električne energije u tim periodima, posebno EVN Homeu, obezbijedićemo nižu cijenu električne energije što je sasvim moguće da nam obezbijedi sniženje cijene električne energije za domaćinstva", kaže Bislimovski za Radio Slobodna Evropa.
Trenutno je najjeftinija tarifa za struju od 13 do 15 sati.
Do sada se utvrđivanje cijene struje vršilo jednom godišnje i to je trebalo biti krajem godine, ali će sada novu cijenu struje donijeti Regulatorna komisija krajem juna, a zatim će se znati i hoće li i koliko doći do pojeftinjenja struje.
Ohrabruje i to što se, kako navodi Regulatorna komisija, očekuje da će uvoz ostati nizak i tokom ostatka tekuće godine.
Kako do energetske nezavisnosti?
Međutim, stručnjaci ocjenjuju da smanjen uvoz električne energije ne znači i veću energetsku nezavisnost zemlje.
Prema riječima Davida Noshpala, magistra elektrotehnike i informacionih tehnologija i vlasnika preduzeća za proizvodnju i održavanje fotonaponske elektrane, iako postoji smanjenje uvoza struje na 2,74 odsto, to je samo "kratkoročno zadovoljstvo".
Izgradnja velikog broja velikih fotonaponskih elektrana koje nisu u državnom vlasništvu, već su privatna ulaganja domaćih i stranih kompanija, kaže Noshpal, te se ne može smatrati domaćom proizvodnjom i nema finansijskog povrata i razvoja.
"Ono što je potrebno državi i građanima je povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora domaćim kapitalom, kapacitativno najviše u hidro i fotonaponskim elektranama, ali ih treba koristiti i kao proizvođače sa reverzibilnim skladištenjem energije i njeno korištenje u potrebnim satima", kaže Noshpal.
Porast ulaganja u fotonaponsku energiju posebno se dogodio u posljednje dvije godine, kada je instalirano više od 600 megavata kapaciteta.
Nedavno je propao plan izgradnje hidroelektrane Čebren, koja je bila planirana kao javno-privatno partnerstvo.
Zemlja bi takođe trebala provesti usvojene energetske zakone i provesti zelenu tranziciju kako bi se riješila ugljena.
To znači da će morati zatvoriti elektrane na ugljen REK Bitola i REK Oslomej, koje su ključne za stabilnost mreže.
Noshpal smatra da je makedonska proizvodnja nedovoljna i još nije stabilna.
On dodaje da smanjenje cijene struje za domaćinstva može biti opravdano samo ako se smanje troškovi proizvodnje, na primjer, zbog pada cijena goriva ili povećane upotrebe jeftinijih obnovljivih izvora, a to se, prema njegovim riječima, može dogoditi samo ako se koristi domaća energija u cijelom periodu, jer je jeftinija od dioničke energije.
Od marta Regulatorna komisija za energetiku i vodne resurse izdaje odobrenja i propise koji dozvoljavaju solarnim elektranama da instaliraju baterije za skladištenje električne energije.
Baterije su važan segment u proizvodnji električne energije iz solarnih elektrana, jer se proizvode u periodu sunčanih dana, a u tim periodima su cijene na berzi često niže zbog velike ponude i niske potražnje, a električna energija koju oni proizvode ne može se u potpunosti potrošiti.
Tako struja odlazi u nepovrat, a baterije se mogu skladištiti i koristiti u razdobljima kada nema sunca i kada je potrebno i prodati po povoljnoj cijeni.
Facebook Forum