Dostupni linkovi

Albanski filmovi na jugu Srbije: Prvo tužilac, pa publika


Tabla koja pokazuje isključenje za Bujanovac na autoputu (ilustrativna fotografija)
Tabla koja pokazuje isključenje za Bujanovac na autoputu (ilustrativna fotografija)

Umesto publike u Bujanovcu, opštini na jugu Srbije, dva filma na albanskom jeziku najpre će pogledati nadležni organi Srbije koji bi trebalo da utvrde da li u njima ima protivzakonitih sadržaja.

To je odluka Višeg javnog tužilaštva u Vranju, nakon što je ta institucija 9. juna obavila informativni razgovor sa direktorom Doma kulture u Bujanovcu Jetmirom Ismaljijem i Ganijem Veseljijem, autorom filmova "Tišina ubija" i "Neverni", čije prikazivanje je odloženo do daljnjeg.

Zabrana je usledila nakon što je policija dobila prijavu da filmovi podstiču mržnju i diskriminaciju, što autori negiraju.

U nadležnom Tužilaštvu u Vranju kažu da su od Ministarstva kulture zatražili da izvrši procenu filmova, dok u resornom ministarstvu navode da o tome nisu obavešteni.

Bujanovac je, uz Preševo i Medveđu, opština u kojoj živi veliki broj građana albanske nacionalnosti u Srbiji.

Zašto filmovi nisu prikazani?

Bilo je planirano da dva kratkometražna filma na albanskom jeziku – "Tišina ubija" (Heshtja vret) i "Neverni" (I pabesi) – budu prikazana 10. juna u bujanovačkom Domu kulture.

Gani Veselji (Gani Veseli), glumac i producent filmova, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je prikazivanje zabranjeno jer je, kako je rekao, tužilaštvo Srbije sumnjalo da ovi filmovi "podstiču na međunacionalnu i versku mržnju".

"Tužilac je odlučio da [prikazivanje filmova] treba odmah prekinuti i zaplenili su moj USB kako bi tužilac mogao direktno da se bavi ovim pitanjem. Dakle, komisija treba da ih analizira, to je naglašeno”, rekao je Veseli.

O čemu govore filmovi?

On, međutim, kaže da filmovi ne propagiraju nikakvu mržnju, već da su zasnovani na narodnim pričama.

Tema prvog filma je trenutak kada neki mladi ljudi u pljački ubijaju svog ujaka i ubistvo se otkriva posle 20 godina. Dok drugi film, kako navodi Veselji, govori o liku koji je strastveni ljubitelj oružja i njegovom bliskom prijatelju koji ga prijavljuje policiji.

"Snimljeni su u Severnoj Makedoniji. U njima igraju glumci sa Kosova iz Preševske doline i Severne Makedonije", kaže Veselji.

Filmovi su snimljeni u okviru projekta vrednog oko 40.000 evra, koji podržava Nacionalni savet Albanaca u Srbiji, a finansira Vlada Kosova.

Zašto Albanci napuštaju Preševsku dolinu?
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:08:27 0:00

Informativni razgovor

Veselji i direktor bujanovačkog Doma kulture Jetmir Ismaili su zbog ovih filmova u petak, 9. juna, oko 21 sat pozvani na informativan razgovor u policiji u Bujanovcu.

Prema rečima producenta filmova, nadležni su insistirali da državna komisija i tužilac treba da pogledaju filmove kako bi shvatili šta se dešava.

"Insistiranje je da se filmovi pregledaju i ne prikazuju do odluke tužioca. To je bolno i strašno za [albanske] glumce koji će se u budućnosti plašiti da proizvode umetničke vrednosti", kaže Veselji.


Filmovi neće biti prikazivani u Domu kulture u Bujanovcu do pravosnažne odluke institucija Srbije, rekao je za RSE direktor te ustanove kulture Jemir Ismaili.

Ismaili kaže da se u Domu kulture u Bujanovcu prikazuju razne predstave i filmovi kako na albanskom tako i na srpskom jeziku i da ni prikazivanje ovih filmova ne bi predstavljalo nikakav problem ili kršenje zakona.

"Policija me je pitala samo za sadržaj filmova. Ovo se nikada ranije nije desilo. Nastavićemo da prikazujemo filmove i organizujemo druge događaje u okvirima naših mogućnosti", rekao je Ismaili.

Šta kažu nadležni?

U Višem javnom tužilaštvu u Vranju su za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekli da su reagovali nakon što je NN lice prijavilo policiji u Bujanovcu da se u bujanovačkom Domu kulture planira "javno prikazivanje kratkometražnih filmova (…) za koje postoje osnovi sumnje da se u njima zagovara, podstiče diskriminacija, mržnja zbog pripadanja odnosno nepripadanja nekoj rasi, veri, etničkoj grupi".

Tužilaštvo je, navodi se dalje u pisanom odgovoru, 9. juna sprovelo proveru ovih navoda "prikupljanjem obaveštenja od građana, a pre svega od direktora ustanove u kojoj je bilo zakazano javno prikazivanje".

"Znači, direktor Ismalji Jetmir je pozvan samo u svojstvu građanina i u tom svojstvu je sa njim sačinjena Službena beleška o primljenom obaveštenju. Takođe, je u istom svojstvu pružio potrebna obaveštenja i Veseli Gani, producent filma", navode u Višem javnom tužilaštvu.

Tužilaštvo je dodalo da su Ismailji i Veselji istog dana napustili prostorije Policijske stanice u Bujanovcu, bez primene bilo kakve mere.

U ovoj instituciji ukazuju i na to da Zakon o kinematografiji zabranjuje stavljanje u promet i javno prikazivanje kinematografskog dela koje podstiče diskriminaciju i širi nacionalnu, rasnu i versku mržnju i propagira sadržaje koji mogu da naškode moralnom, fizičkom i mentalnom razvoju maloletnog lica.

"U pravcu provere da li predmetni filmovi mogu biti prikazivani bez ikakve štete po određene kategorije lica, obratili smo se Ministarstvu kulture Republike Srbije za vršenje inspekcijskog nadzora", navode u Višem javnom tužilaštvu u Vranju.

U Ministarstvu kulture su za RSE kratko rekli da nemaju nikakva saznanja na ovu temu "niti tako nešto postoji u Ministarstvu kulture".

Kamberi: Loša poruka

Šaip (Shaip) Kamberi, jedini poslanik iz redova albanske zajednice u Skupštini Srbije, kaže za RSE da država Srbija na ovaj način šalje lošu poruku građanima albanske nacionalnosti.

"Ne može biti dobra poruka kada vi nekome zabranjujete da prikazuje elemente svog identiteta. To je po mom mišljenju direktan napad na kulturu i identitet Albanaca ovog regiona", kaže Kamberi.

Ranije je reagovao i ministar kulture, omladine i sporta u Vladi Kosova Hajrula Čeku (Hajrulla Çeku), koji je na Fejsbuku napisao da je odluka nadležnih u Srbiji "neprihvatljiva i bez presedana".


On smatra da je za državne institucije Srbije problem što su filmovi finansirani iz budžeta Vlade Kosova.

Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2022. godine, u Srbiji živi više od 61.000 pripadnika albanske nacionalne manjine.

Od toga, ubedljivo najviše Albanaca živi u opštinama Preševo i Bujanovac, više od 56.000.

Sledi opština Medveđa u kojoj živi oko 1.000 Albanaca.

XS
SM
MD
LG