Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Predsjednica Federacije BiH prekršila Ustav


Borjana Krišto
Dvije godine nakon što je prvi put pokušala imenovati Andriju Kolaka na mjesto sudije Ustavnog suda FBiH, predsjednica ovog entiteta u tehničkom mandatu Borjana Krišto ponovno je mimo svih procedura, Kolaku pokušala osigurati isto mjesto.

Kolakovo imenovanje ranije je odbacio Dom naroda FBiH, jer ni tada nisu ispoštovane procedure.

Miro Lazović, bivši delegat ovog doma, kaže kako iza svega stoji politički interes Borjane Krišto, te da joj ovo nije prvi put da se sukobljava s institucijama.

„Kao što je npr. izbjegavanje imenovanja ministra za prostorno uređenje - dvije godine je bez tog ministarstva Vlada Federacije funkcionisala. Ovo je zaista čini mi se jedan kapric koji ponovo pokazuje da Bosjana Krišto, prije svega, vodi interesa o svojim kandidatima, o stranci HDZ, a ne na način uvažavanja preporuka koje dolaze od zvaničnih institucija kao što je Visoko
Andriju Kolaka, bivšeg predsjednika Kantonalnog suda Livno, mnogi smatraju bliskim HDZ-u BiH, a ovu je funkciju obnašao u vrijeme dok je Krišto bila ministrica pravde ovog kantona.
sudsko i tužilačko vijeće ili OHR“
, kaže Lazović.

Krišto je, podsjetimo, uvjetovala imenovanje sudija Ustavnog suda upravo postavljanjem svog kandidata, a zauzvrat bi HDZ glasao za imenovanje federalnog ministra prostornog uređenja.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV), prema Ustavu zaduženo da predlaže kandidate, u prijedlogu nije imalo Kolaka, kaže Admir Katica, zamjenik šefa kabineta predsjednika VSTV.

„Po meni, taj gospodin nikada nije bio na prijedlogu VSTV za imenovanje za poziciju sudije Ustavnog suda Federacije BiH“, navodi Katica.

Andriju Kolaka, bivšeg predsjednika Kantonalnog suda Livno, mnogi smatraju bliskim HDZ-u BiH, a ovu je funkciju obnašao u vrijeme dok je Krišto bila ministrica pravde ovog kantona. Da predsjednica FBiH favorizuje Kolaka istaklo je i VSTV koje navodi da osim toga Krišto krši i Ustav entiteta na čijem je čelu.

Politički uticaj
i

Da ponovi potez predsjednicu FBiH nije spriječilo ni ranije tumačenje od strane OHR-a, koje je jasno naglasilo da je njena uloga da predloži samo one kandidate koji su na listi VSTV, a ne da dodaje svoje. A kako se prkosi ovoj odluci, na sceni je pokušaj političkog pritiska, potvrdili su i iz VSTV.

„Svakako da to predstavlja napad na institucije na državnom nivou, kao i na temeljni princip nezavisnosti sudstva od politčkog uticaja“
, kaže
'Imamo situaciju da se u ustavne sudove šalju ljudi koji su direktno pod političkim uticajem i time se devalvira cjelokupna institucija ustavnog sudstva', navodi Kasim Trnka.
Admir Katica.

Bivši sudija Ustavnog suda FBiH Kasim Trnka smatra da se i na ovom primjeru vidi kako politički uticaji dovode u pitanje funkcionisanje pravne države, te da se radi i protiv pravila koja osiguravaju neovisnost pravosuđa.

„Imamo situaciju da se u ustavne sudove šalju ljudi koji su direktno pod političkim uticajem i time se devalvira cjelokupna institucija ustavnog sudstva, a u krajnjoj liniji i princip vladavine prava i pravne države. Čak i u ovom konkretnom slučaju to je jedan očigledan primjer u kome se ponovo insistira na podobnosti, a ne na kompetentnosti“
, ocjenjuje Trnka.

Nije Kolak, nažalost, jedini primjer političke obojenosti u bh. pravosuđu. Tako su su se u Ustavnom sudu BiH našli najviše rangirani politički zvaničnici - Seada Palavrić, bivša potpredsjednica SDA, kao i Mirsad Ćeman, član Predsjedništva ove stranke.

Krstan Simić
I dok za sada nema primjedbi na njihov rad, kolega iz Ustavnog suda Krstan Simić prošle je godine razriješen dužnosti sudije ovog suda jer se u jednom pismu Miloradu Dodiku, predsjedniku SNSD-a, obraćao sa „šefe“ pravdajući mu se zbog odluke Suda u korist banjalučkog biznismena Veselka Malbašića u slučaju „Krajina - Borac“.

Presudom je napravljen presedan jer je dozvoljeno da firma iz Federacije BiH može prodati prijeratnu imovinu u Banjaluci. Simić je, prije no što je sjeo u sudsku fotelju, bio potpredsjednik SNSD-a.

Ima još primjera koji govore o tome kako je dominantna stranka, a ne struka i nauka, te da je pravosuđe prostor u kome političke partije postavljaju sebi odane kadrove, kaže Lazović. Kao rezultat jesu i kazne kakve se danas izriču.

„Otuda i procesi koji se ne otvaraju. Otuda i to da su odluke i kazne koje se donose od strane suda na neki način budu kontra onome što tužilaštvo govori. Dakle, preko sudskih i tužilačkih organa očigledno da se prepucavaju politički interesi, a to sve stvara sliku da BiH, pa i Federacija BiH, još uvijek ne može biti prostor u kojem će, prije svega, odnose u društvu kreirati pravda i zakon“
, navodi Lazović.

Uz Krišto, odluku su potpisali i potpredsjednici Federacije Spomenka Mičić i Mirsad Kebo, koji je najavio da će preispitati svoju odluku o davanju saglasnosti na imenovanje sudija Ustavnog suda Federacije BiH - jer, kako je naknadno i poslije reakcija javnosti i nadležnih institucija istakao, nije imao sve potrebne informacije o stavovima relevantnih institucija kada je u pitanju Kolak.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG