Autori: Natalija Golitsina i Robert Coalson (priredila Mirjana Rakela)
Prije jednog stoljeća Peter Carl Faberge je proizveo svoje posljednje legendarno uskrsno jaje. Sljedeće godine, 1918, u prvim danima ruske boljševičke revolucije, legendarna ruska tvrtka nakita je nacionalizirana i uništena. Obitelj Faberge i mnoga remek djela njihova stvaralaštva našli su utočište na Zapadu, gdje je ostavština tvrtke sačuvana do danas.
Prije sto godina, u ferbuaru, u legendarnoj tvrtki Petera Carla Fabergea u Petrogradu dovršavalo se posljednje carsko uskrsno jaje. No, prije nego što je moglo biti isporučeno u palaču, Rusiju je potresla revolucija, uslijedila je abdikacija cara Nikole II, 15. marta 1917. godine. Cijelu obitelj Romanov kasnije su pogubili boljševici.
To posljednje proizvedeno jaje je sada u zbirci Fabergeova muzeja u Baden Badenu, u Njemačkoj, koji predstavlja elegantan i nijem simbol jednog nepovratnog vremena.
"Osim proizvoda za široko tržište, Faberge je stvorio nekoliko izuzetno skupih remek-djela", kaže Aleksandar Ivanov, ruski milijarder koji je u Baden Badenu stvorio muzej do kuće u kojoj se nalazi njegova osobna kolekcija Fabergeova stvaralaštva.
"Svi govore o carskim uskrsnim jajima. Zašto su tako skupa? Prvo, u svijetu ih je vrlo malo. Drugo, u posljednjih 100 godina nitko nije bio u mogućnosti da izradi jednako predivne komade, niti da ih nadmaši", kaže ovaj milijarder.
Ukupno 54 jaja su napravljena za rusku carsku obitelj između 1885. i 1917. godine, od kojih su 43 u svjetskim zbirkama. Tradiciju je počeo car Aleksandar III, koji je Fabergea imenovao "zlatarom carske krune."
Nikolaj II izdao je trajni nalog za izradu dva jaja godišnje, jedno za svoju suprugu Aleksandru, a drugo za svoju majku, caricu Mariju Fjodorovnu.
Jedini uvjet koji su Romanovi postavili bilo je da svako jaje sadrži neko iznenađenje. U svemu ostalom Fabergeovi obrtnici su imali potpunu kreativnu slobodu.
Milijarder Ivanov prikuplja Fabergeove radove od kraja devedesetih. Iako su uskrsna jaja raštrkana u muzejima i zbirkama u Rusiji i širom svijeta, Ivanov ima najveću kolekciju zlatarskog rada Fabergea. Njegov muzej sadrži više od 700 komada radova, kao i arhivu i druge predmete.
Jedini konkurent mu je naftni milijarder Viktor Vekselberg, čija je kolekcija izložena u Fabergeovu muzeju u Petrogradu.
Godine 2004 Vekselberg je od američkog magnata Malcolma Forbesa kupio kolekciju od čak devet carskih jaja.
Iako muzej u Baden Badenu ima samo jedno jaje - ali posljednje izrađeno, koje je bilo namjenjeno kraljici majci, muzej je ipak jedinstvena posveta Fabergeovu nasljeđu.
"Fabregeov muzej nije samo izložba", kaže Ivanov za ruski servis Radija Slobodna Evropa.
"To je posveta povijesti tvrtke Faberge i obitelji Faberge. Imamo mnogo dokumenata koji prije nisu bili objavljeni", dodaje.
Fabergeova tvrtka sama po sebi je pravo umjetničko djelo, ocjenjuje Ivanov.
"Carl Faberge nije bio draguljar. Nije nam poznato nijedno djelo koje je osobno proizveo. No, bio je talentirani poduzetnik. Stvorio je tvrtku i okružio se najvećim majstorima, dajući im potpunu slobodu", kaže Ivanov.
Ivanov ga naziva "idealinim kapitalističkim poduzećem."
"Nije se bavio obrtnicima. Vodio je brigu o upravnim stvarima i narudžbama. Bio je genij u organiziranju proizvodnje", kaže on.
"Sumnjam da bi tako nešto moglo biti stvoreno danas. I, naravno, ne postoje obrtnici kakvi su nekada postojali", zaključuje.
Nakon bolješevičke revolucije 1917. tvrtka je nacionalizirana i rasparčana. Faberge je pobjegao iz zemlje i završio u Švicarskoj, gdje je i umro 1920. godine u 74. godini.
Njegov sin Agafon pokušao je preživjeti u okviru novog režima u Rusiji, iako je povremeno bio hapšen i zatvaran. Godine 1927. s jednim koferom odlazi. Upavo taj kofer je sada dio zbirke u muzeju u Baden Badenu. Agafon je pobjegao u saonicama preko zaleđenog finskog zaljeva, noseći posljednje nedovršeno jaje i zbirku poštanskih maraka, zahvaljujući čemu je financirao svoj novi život na Zapadu. Umro je u Helsinkiju 1951. godine.
Ivanov kaže da je glavni dio njegovog muzejskog rada u čuvanju Fabergeova nasljeđa i sprječavanju širenja krivotvorina na svjetskom tržištu. Bilo je slučajeva da su se krivotvorine pojavile u čuvenoj aukcijskoj kući Sotheby u Londonu. Muzej dobija brojne zahtjeve za autorizaciju djela od trgovaca u Francuskoj, Njemačkoj i drugim zemljama.
"Mi jednostavno ne možemo svima davati savjete", kaže Ivanov i dodaje kako "postoji veliko tržište lažnih Fabergea."
Vrlo kvalitetne krivotvorine, kaže on, su obično proizvodi Fabergeovih suvremenika, na koja beskruplozni trgovci stavljaju obilježja Faberge.
No, postoji još puno pravih Fabergeovih komada koje tek treba otkriti. Ivanov procjenjuje da je tvrtka proizvela oko 120.000 komada "visoke kvalitete", od kojih je poznata tek jedna šestina.
Upitan da li postoji tržište u Moskvi, odgovora da se u Moskvi ne mogu kupiti Fabergeovi radovi, čak da ni on to ne može. "Tko su glavni kupci u Moskvi" pita se i odgovara:
"Birokrati i ljudi koji ne žele da se znaju njihovi prihodi. To su ljudi s malim plaćama, ali sa milijunskim bankovnim računima. Njima je nebitno da li nešto plaćaju 5.000, 50.000, 100.000 dolara ili milijun dolara. Oni su vrlo posebni kupci."
Ivanov dodaje da oni utječu na tržište sa Fabergeovim umjetničkim proizvodima. Njegovi glavni takmaci na aukcijama u Londonu su "dileri koji rade za ruske državne dužnosnike."
Kada je stvarao muzej želio je da on bude u Moskvi, ali tadašnji gradonačelnik Jurij Lužkov nije dobro gledao na njegovu ideju.
"Bilo je nemoguće iznajmiti zgradu ili dobiti dozvolu za muzej, ako niste imali prave veze", kaže Ivanov.
Zato je muzej otvorio u Baden Badenu gdje su mu gradski dužnosnici pružili punu podršku, a muzej ima i savezni status. Sebe smatra zaštitinikom Fabergeova nasljeđa.
"U idućih 100 godina ljudi će o Fabergeu govoriti kao o čovjeku koji je obilježio dekorativnu umjetnost. Već danas Fabergeova umjetnost nije samo ruska. Ona je dio globalne kulturne tradicije, jer je daleko više njegovih umjetničkih proizvoda na Zapadu, nego u Rusiji", zaključuje Ivanov.
Facebook Forum