Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Nove evropske kritike vlastima BiH


Sjedište Evropskog parlamenta u Strazburu, arhiv
Evropski parlament usvojio je Rezoluciju o BiH koju je predložila izvjestiteljica za ovu zemlju Doris Pak. U njoj se upućuju snažne kritike na račun vlasti u BiH, te na stagnaciju na evropskom putu u posljednje četiri godine. Jačanje nacionalističke retorike, također, je oštro kritikovano, uz neprovođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

Tri su kratkoročna prioriteta EU izdvojena za BiH: usklađivanje ustava sa presudom Evropskog suda za ljudska prava, zakon o popisu i prevazilaženje preostalih prepreka za viznu liberalizaciju. No, bh. političari podijeljenog su mišljenja o efektima Rezolucije.

U Rezoluciji Evropskog parlamenta o BiH, čije se usvajanje moglo i predvidjeti, oštro je kritikovana nacionalistička retorika, te konstatovano da se u susret izborima situacija u BiH dodatno pogoršala. Autorica Rezolucije za BiH Doris Pak izrazila je nezadovoljstvo napretkom BiH ka EU i podijeljenošću zemlje:

Doris Pack, arhiv, foto: Midhat Poturović
„Sve je učinjeno nemogućim. Ne postoji ni zajedničko tržište u zemlji, zajedničko snabdijevanje energijom, nema zajedničkih institucija, a ustav zemlje koji je nastao u Dejtonu nije dobra osnova za funkcionalnu državu. Što se tiče kršenja ljudskih prava, to je jasno kazano u presudi Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu - tražimo jaču intervenciju EU i sankcije ako je to neophodno. Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala daleko je od dobijene, i na mnogom mjestima nije ni počela. I, nažalost, administracija i politika su dio ove korupcije. Slab pravosudni sistem odvlači investitore i tako se sprječava kreiranje radnih mjesta naročito za mlade. Sistem obrazovanja, također, je loš i neefikasan.“

O odluci Suda razmatraće se nakon izbora, kaže članica parlamentarne komisije za evropske integracije BiH i zastupnica SNSD-a Milica Marković. No, od Rezolucije ne vidi koristi:

„Nisam nešto primijetila da su rezolucije koje su se dosad donijele bitno pomogle napretku stanja BiH na njenom unutrašnjem planu, pa tako ne vidim ni da će ova sad koja je izglasana. Više mi to djeluje da je to nekakva politčka afirmacija i politički angažman evropskih parlamentaraca, prije svega gospođe Doris Pak koja je kandidovala tu rezoluciju. Ne vidim da ima neki poseban značaj i da će bitno pomoći stanju u BiH.“

Pritisak na lidere


Dejtonski mirovni sporazum se mora poštovati, a izazovi u pogledu teritorijalnog integriteta zemlje su neprihvatljivi, istakao je komesar za proširenje EU Štefan File:

Stefan Fule, arhiv
„Bosna i Hercegovina treba da uspostavi pouzdanu državnu strukturu kako bi implementirala i usvojila zakone kompatibilne s EU. Vizna liberalizacija je dokaz da konsenzus donosi opipljive rezultate. Naša je misija da vršimo pritisak na odgovorne lidere i da građanima damo konkretan dokaz da je njihova budućnost u EU.“

Zastupnik SDA u državnom Parlamentu Husein Nanić se slaže sa Fileovom ocjenom i podržava načela Rezolucije:

„BiH se nalazi u situaciji kada njene institucije, od Predsjedništva, Parlamenta do Vijeća ministara, nemaju zaista kapacitete koji bi preuzeli obaveze i u nekom bržem ritmu rješavali ova pitanja koja se od institucija BiH traži. U tom smislu je neophodno jako brzo doći do ustavnih promjena kako bi BiH dobila kapacitet, kako bi imala vladu, kako bi imala prohodan parlament kroz koje mogu brzo prolaziti propisi, kako bi dogovorili kako bi ti tzv. E propisi mogli brzim procedurama prolaziti kroz parlamente i biti donošeni.“


Predsjedavajući Ustavno-pravne komisije Doma naroda Parlamenta BiH i zastupnik HDZ BiH Ivo Miro Jović, također, podržava rezoluciju, te naglašava da je ustavna reforma najneophodnija:

„Jačanja ne može biti ukoliko ostane situacija u Ustavu situacija ovakva kakva jeste. Mora se stvoriti upravo ono što je gospođa Doris Pak rekla kod donošenja Rezolucije - mora se napraviti pravednija, funkcionalnija i jeftinija država.“


Tri su kratkoročna prioriteta izdvojena za BiH: usklađivanje ustava sa presudom Evropskog suda za ljudska prava, zakon o popisu i prevazilaženje preostalih prepreka za viznu liberalizaciju. U protivnom - zajednički je stav - građani moraju kazniti političare na narednim izborima.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG