Dostupni linkovi

Evropske berze rastu, kineske padaju


Berza u Kini, 25. avgust 2015.
Berza u Kini, 25. avgust 2015.

Kina je kao odgovor na dalji pad berzanskih indeksa snizila glavnu kamatnu stopu 0, 25% i smanjila obaveznu stopu rezervi za banke 0,50 posto.

Na evropskim su berzama u utorak ujutro cijene dionica nadoknadile dio drastičnih gubitaka u ponedjeljak, 24.avgusta, kada je izbrisano oko 450 milijardi eura tržišne vrijednosti akcija.

FTSEurofirst, indeks 300 vodećih evropskih akcija, bio je u 9.30 sati u plusu 1,8 posto, nakon što je u ponedjeljak potonuo 5,4 posto, pri čemu je izbrisano oko 450 milijardi eura tržišne vrijednosti dionica.

Londonski FTSE, pariški CAC i frankfurtski DAX indeks bili su u 9.30 sati na dobitku između 1,5 i 1,7 posto.BBC je u 13 sati objavio da je indeks FTSE dodatno porastao na 3,59, CAC na 4,64 a DAX na 4,61 posto.

U ponedjeljak je FTSEurofirst 300 zabilježio najveći dnevni pad od kraja 2008. godine, pri čemu je 17 od 18 najvažnijih europskih indeksa zaronilo u područje korekcije, 10 posto ispod svoje prethodne najviše vrijednosti.

Njemački frankfurtski berzanski indeks DAX, koji je na početku ove godine najviše rastao i dosegnuo rekordni novo, bio je pao 20 posto ispod svog prethodnog najvišeg nivoa.

U utorak su indeksi nadoknadili dio gubitaka od ponedjeljka, no u nastavku se ipak očekuje nestabilno trgovanje jer i dalje nisu otklonjeni razlozi zabrinutosti ulagača – cijene dionica u Kini nastavile su u utorak silaznom putanjom, dok je sve jasnije da će rast privrede te zemlje u ovoj godini biti manji od 7 posto, koliko je projektovala kineska vlada. Bio bi to najsporiji rast u posljednjih 25 godina.

Ipak, i na većini azijskih berzi cijene akcija u utorak su porasle, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 9.30 sati bio u plusu 1,1 posto, podižući se sa najnižeg nivou u posljednje tri godine.

Međutim, na Tokijskoj je berzi Nikkei potonuo 4 posto, 17.806 bodova, na najniži nivo od februara.

I na kineskim je berzama nastavljen pad cijena akcija. Nakon što su u posljednja tri dana potonuli 15 posto, u utorak su berzanski indeksi u Šangaju izgubili daljnjih 7,5 posto.

Kineska centralna banka ubrizgala je u utorak na financijska tržišta oko 23 milijarde dolara svježeg novca, nastojeći povećati likvidnost i na taj način stabilizovati tržišta. No, sličan potez prošle sedmice imao je pozitivan uticaj samo kratkoročno, pa se ulagači plaše da ni ovaj neće dati rezultate.

Kineske vlasti su poslušale prognoze analitičara koji su sugerisali da bi monetarne vlasti trebale smanjiti stopu izdvajanja obvezne rezerve banaka, što bi oslobodilo znatno više novca i dugoročnije pozitivno uticalo na tržišta.

To su i učinili u toku dana pa je kineska Centralna banka snizila glavnu kamatnu stopu 0, 25% i smanjila obaveznu stopu rezervi za banke 0,50 posto.

Ranije, međutim, takva labava monetarna politika nije usmjerila novac u realnu privredu nego više u špekulacije na tržištima nekretnina i dionica.

Nakon godinu dana snažnog rasta, od juna su cijene kineskih akcija u slobodnom padu zbog sve više naznaka usporavanja rasta ekonomije. Mjere vlasti za stabilizaciju tržišta nijesu dale rezultate jer se ulagači plaše da će kineska privreda zabilježiti sporiji rast od 7 posto, koliko je planirala vlada.

Zbog toga kineski berzanski indeksi nisu izgubili samo sve dobitke od jula, kada su vlasti dotad nezabilježenim mjerama i ulijevanjem stotina milijardi dolara državnog novca u tržište pokušale stabilizovati cijene dionica, nego su u utorak skliznuli u negativno područje u odnosu na početak godine.

Ipak, BBC citira Capital Economics koji navodi da investitori “pretjeruju u vezi sa ekonomskim rizicima u Kini”, uz obrazloženje da “kolaps naduvanog balona tržišta akcija ne govori ništa o stanju kineske ekonomije”.

Vlada koja ima i novac i moć da utiče na ono što kod njih nije slobodno tržište, preduzela je korake na smanjivanju vrijednosti juana da bi pojačala potražnju za kineskom robom vani. Takođe je intervenisala na tržište akcijama.

Iako samo dva posto građana Kine posjeduje dionice, oni su izuzetno aktivni na svojim berzama. Oni su odgovorni za najveći dio dnevnog promenta i vlada zato pokušava poboljšati uticaj trgovanja na te pojedince.

Mnogi su kupili akcije s posuđenim novcem, a kako su ta ulaganja pala na vrijednosti, oni ih sada prodaju da vrate svoje dugove.

XS
SM
MD
LG