Napredak zemalja Zapadnog Balkana u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU) i regionalni odnosi važan su prioritet za Sloveniju koja je 1. jula ove godine počela šestomjesečno predsjedavanje Vijećem EU.
Proces proširenja će dobiti na značaju jer ako EU ne popuni balkanski prostor, popuniće ga neko drugi ko nema evropske standarde. Ovo je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) istakao poslanik Evropskog parlamenta iz Slovenije, Franc Bogovič (Slovenska ljudska stranka).
RSE: Na koji način Slovenija, može pomoći zemljama Zapadnog Balkana u njihovom procesu integrisanja u EU, što je najavljeno među prioritetima u okviru šestomjesečnog predsjedavanja?
Bogovič: Prvo što je bitno za napredak ovih zemalja je razumijevanje situacije i događaja u njima. Vidim da i u Evropskom parlamentu gdje sam već sedam godina, ponekad postoji nerazumijevanje te situacije, što znači da je Slovenija u prednosti. Međusobno smo bliski, znamo koliko je važno da integracijski procesi idu dalje a ne da stoje u mjestu kao što je to slučaj posljednjih godina.
U tom smislu u Evropskom parlamentu je govorio i premijer Slovenije Janez Janša. Naglasio je da, ukoliko ovaj prostor Evropska unija ostavi otvorenim, popuniće ga neko drugi ko nema vrijednosti i standarde koje ima EU. Tako da je bitno da pojačano krene proces pridruživanja.
S druge strane, najavljen je za deseti mjesec u Ljubljani Samit o Zapadnom Balkanu i njegovoj evropskoj perspektivi kako bi ponovo oživio proces proširenja. Na tom samitu će se doći do zajedničkih odluka na najvišoj razini. Slovenija će nastojati da ubrza proces pridruživanja Albanije i Sjeverne Makedonije, da one zvanično uđu u proces pristupanja.
S druge strane podupiraćemo otvaranje novih poglavlja sa onim zemljama koje su već u procesu proširenja. Nadam se da ćemo postići novu dinamiku pristupanja i proširivanja.
RSE: Da li podržavate proces proširenja, koji bi uključio Bosnu i Hercegovinu, koja još nema status kandidata?
Bogovič: Sigurno. Uvijek kad pričamo o budućim koracima, tu su BiH i Kosovo. Znaju se problemi, posebno oni koje ima Kosovo. Odnosi u regionu su veoma važni, a cilj EU je da uključi zemlje Zapadnog Balkana u narednim godinama. Ako me pitate kada će to biti, nemam odgovor. Ne znam kojom će brzinom to ići naprijed.
EU se na kraju suočava s problemima, kao što su migranti i izbjeglice. Imamo istaknuto pitanje relacije sa Rusijom, zatim Ukrajina te odnosi sa Turskom.- Franc Bogovič
RSE: Predstavljajući prioritete predsjedavanja u Evropskom parlamentu premijer Janez Janša je naglasio značaj dobrih odnosa sa drugim područjima u svijetu, među njima i sa istočnim evropskim susjedstvom. Šta o tome mislite?
Bogovič: EU obično nema jake veze s nekim dijelovima svijeta, pričamo o mekoj moći koja više nije dovoljna jer je potrebna tvrda moć kao odgovor na neke sigurnosne izazove. EU trpi posljedice događaja na koje ne reaguje, naprimjer u Iraku, Siriji ili Africi. EU se na kraju suočava s problemima, kao što su migranti i izbjeglice. Imamo istaknuto pitanje relacije sa Rusijom, tu je zatim Ukrajina te odnosi sa Turskom.
Zbog toga je premijer Janša u Evropskom parlamentu naznačio da se moraju definirati dugoročni odnosi EU sa nekim zemljama i da se brže odgovara na krize. Mislim da je važno da se od sitnih stvari koje nas dijele u Evropskoj uniji moramo prebaciti na strateške odluke sa dugoročnim ciljevima. To što se zbiva na Zapadnom Balkanu ili istočnije, jako je značajno i utiče na život i političku scenu evropske zajednice.
RSE: Član ste Delegacije u Parlamentarnom odboru EU - Srbija za stabilizaciju i pridruživanje. Kako vidite napredak Srbije?
Bogovič: Korona kriza je zaustavila ovu saradnju, ranije smo imali mnogo više kontakata, mi smo išli u Srbiju a delegacija ove zemlje je dolazila kod nas. Neophodan je taj parlamentarni kontakt sa svim zemljama, na više razina, koje su procesu pristupanja. S pažnjom se prate zbivanja u Srbiji.
Tako je COVID-19 kriza pokazala različit odnos njihovih vodećih ljudi prema vakcinama. Kinesku je primio predsjednik države Aleksandar Vučić, predsjednik Skupštine Ivica Dačić se vakcinisao ruskom, a premijerka Ana Brnabić, evropskom vakcinom. Kažem, i na taj način se prate zbivanja u Srbiji, zemlji koja je kandidatkinja za ulazak u EU ali ima i svoju autonomnu vanjsku politiku. Tako da ponekad ima nerazumijevanja u EU za ovakve politike.
Moram biti pošten i reći da se i EU nije pokazala posljednjih godina mnogo aktivna da otvara poglavlja sa Srbijom i da radi na tome. Više se uključila u probleme zdravstvene krize i na poteškoće koje se javljaju u ostvarivanju pravne države u članicama EU, kao što su Mađarska i Poljska a u posljednje vrijeme priča se i o Sloveniji.
Kritike na račun Slovenije u Evropskom parlamentu
RSE: Dosta kritike se čulo u Evropskom parlamentu o situaciji u Sloveniji, nakon što je premijer Janša predstavio prioritete. Kako gledate na te kritike, koliko su opravdane?
Bogovič: Ja pratim kritike i optužbe u Sloveniji na račun predsjednika Vlade Janeza Janše od kada je preuzeo Vladu. Slovenska opozicija, lijeve stranke a tu imamo i Tanju Fajon, predsjednicu socijalista, koja iz mjeseca u mjesec nastoji naše probleme uvesti u Evropski parlament. Donekle je u tome uspjela, na kraju smo vidjeli da su najteže optužbe bile upravo od socijalista i liberala iz Slovenije.
I drugi parlamentarci su upućivali kritike i upozorenja ali su upotrebljavali rječnik drugačiji od naših kolega. Mislim da nije bilo dobro ni za Sloveniju ni za EU da se unutrašnjo-političke teme na taj način istaknu u Evropskom parlamentu i podignu na evropsku razinu.
RSE: Posebno su bile oštre kritike vezane za slobodu medija i poštivanje vladavine prava, odnosno problem imenovanja tužitelja iz Slovenije u Ured evropskog javnog tužitelja.
Bogovič: Imenovanje tužitelja u Ured evropskog javnog tužitelja samo je vremensko kašnjenje zbog proceduralnih razloga, kako je u Strasbourgu objasnio i premijer Republike Slovenije Janez Janša, a postupak će uskoro biti dovršen.
Teza da u Sloveniji ne postoji sloboda medija nema nikakve veze sa stvarnošću. Mediji u Sloveniji potpuno su slobodni, imaju različite vlasnike, različite uređivačke politike i također slobodno izvještavaju, također i vrlo kritično prema trenutnoj vladi i politici desnog centra.
Liječenje posljedica pandemije COVID-19
RSE: Koliko će epidemiološka situacija uticati na način predsjedavanja Slovenije u narednih pola godine?
Bogovič: Prioriteti se uvijek usaglašavaju između tri zemlje koje čine predsjedništvo Vijeća Evropske unije tokom 18 mjeseci, a to su Njemačka, Portugal i sada Slovenija. COVID kriza je donijela velike posljedice u zemljama EU, što znači da će slovensko predsjedništvo usmjeriti svoj rad na olakšavanje oporavka od posljedica pandemije. Sad smo stigli do faze kada imamo vakcine i kada se traži vakcinisanje što većeg broja ljudi kako bi izbjegli četvrti talas.
Plašimo se da zbog nedovoljne procijepljenosti opet dođemo do situacije da se zatvaraju granice i da ljudi ostaju kod kuće.- Franc Bogovič
S druge strane je fokus na privrednom oporavku za šta postoji poseban evropski fond. Sad smo upravo u fazi kada se odobravaju programi za pomoć pogođenim zemljama kako bi što prije izašle iz krize. Vidim da su ekonomske prognoze za zemlje EU iz mjeseca u mjesec sve bolje i bolje, prognozira se rast ekonomija za skoro pet posto u ovoj godini. Mjere koje je pripremila EU su dobro prihvaćene ali ono čega se svi plašimo je da zbog nedovoljne procijepljenosti opet dođemo do situacije da se zatvaraju granice i da ljudi ostaju kod kuće.
RSE: Jeste li zadovoljni tokom imunizacije u Sloveniji?
Bogovič: Nisam zadovoljan, imamo tek trećinu ljudi koji su primili dvije doze vakcine. Kako je opala stopa zaraženosti tako je opao i interes za vakcinaciju. Bojim se da ovo što imamo sada nije dovoljno da spriječimo novi, eventualno jesenji talas. Nastoji se što više podsticati ljude da se odazovu ali ima onih koji se tradicionalno negativno odnose prema vakcinaciji.
Na početku ovog procesu štetu je nanijela i slovenačka opozicija koja je kritikovala vladin program protiv COVID-19. Mislim sa smo doista i sami krivi a ako bi htjeli postići dobar rezultat onda bi 100.000 hiljada ljudi trebalo da bude vakcinisano sedmično. Rezultati su sasvim drugačiji tek 10.000 je onih koji prime vakcinu u jednoj sedmici.
RSE: Šta osim u političkom smislu, znači za Sloveniju, predsjedavanje Vijećem Evropske unije?
Bogovič: Prije svega znači promocija zemlje, nadam se da će korona dopustiti da ljudi dođu u Sloveniju. Kad jednom dođu i kad se upoznaju s ljepotama, dolaze opet. Dakle, promocija turizma, promocija Slovenije u EU.
Tu je i prilika za obuku administracije, u Briselu smo u stalnom predstavništvu ranije imali 57 ljudi a sada ih imamo preko 200. I ostaće ih dosta tu gdje se upoznaju sa načinom rada EU, upoznaju kolege iz drugih zemalja što je velika stvar.
Treće, važno je da ljudi u Sloveniji upoznaju rad EU. Ja, koji dolazim iz Krškog, prvog oktobra organizujem konferenciju na temu pametna sela, biće 300 učesnika, najviše iz inostranstva, a naši ljudi će sarađivati.
Ima više stvari značajnih za zemlju kao predsjedavajuću. Kada je Slovenija prvi put predsjedavala Vijećem EU 2008. godine, dobro smo odradili posao. Siguran sam da će to biti i ove godine.
Facebook Forum