Dostupni linkovi

Brisel opet upozorava na politiku u pravosuđu Crne Gore


Pravosuđe u Crnoj Gori i dalje je podložno političkom uticaju, iako za njegovu nezavisnost uglavnom postoji pravni okvir, ocjenjuje Evropska komisija (EK) u najnovijoj analizi za poglavlja 23 i 24, u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid.

Radi se o godišnjoj analizi EK koliko je država koja pregovara o članstvu napredovala u vladavini prava. Poglavlja 23 i 24 ključna su za napredak u pristupnim pregovorima.

Istovremeno je Brisel pohvalio napredak Crne Gore u borbi protiv organizovanog kriminala.

"Broj pravosnažnih presuda u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala nastavio je da raste, kao i broj uhapšenih članova kriminalnih grupa. Crna Gora dostigla još jedan rekord zapljene droge", piše u dokumentu.

Dokument EK se odnosi na period od juna 2021. do aprila 2022. godine i u njemu se navodi da je ostao nizak broj pravosnažnih presuda za šverc duvana i pranje novca.

"Crna Gora nije ispoštovala preporuku da se ojača odgovor sistema krivičnog pravosuđa na organizovani kriminal i da se pozabavi dugotrajnošću suđenja i čestim odgađanjima u predmetima organizovanog kriminala".

U dokumentu se konstatuje da je u slučajevima organizovanog i teškog kriminala i dalje rasprostranjena primjena sporazuma o priznanju krivice. Navodi se i da je u tim predmetima u poređenju sa težinom zločina nastavljeno sa praksom neproporcionalno niskih zatvorskih i novčanih kazni i konfiskacijama imovine.

Crna Gora mora unaprijediti rezultate u istragama, optužnicama i sudskim odlukama u borbi protiv korupcije i korupcije na visokom nivou, u cilju uspostavljanja kredibilnog i efikasnog odgovora pravosuđa.

Ovo će zahtijevati odvraćajuću i dosljedniju politiku sankcionisanja, kao i reviziju politike odmjeravanja kazni u pogledu korištenja sporazuma o priznanju krivice.

EK od Crne Gore traži jačanje nezavisnosti Tužilačkog i Sudskog savjeta između ostalog i primjenom preporuka Savjeta Evope -Venecijanske komisije i GRECO.
EK navodi i da je ispunjavanje privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 ključno za dalji napredak Crne Gore u pristupnim pregovorima.

"Kao što je predviđeno revidiranom metodologijom proširenja, nijedno drugo poglavlje ne bi trebalo biti zatvoreno prije nego što Crna Gora postigne ovaj cil", dodaje se.

EK: Imenovanja čelnika pravosuđa mora biti prema zaslugama

EK ocjenjuje da je Crna Gora određenim imenovanjima u pravosuđu napravila pozitivan pomak u poglavlju 23, koje se tiče pravosuđa i temeljnih prava.
Sudski savjet je izborom 11 sudija Vrhovnog suda i šest Apelacionog, stvorio uslove za dalji rad i omogućio predlaganje kandidata za izbor predsjednika Vrhovnog suda. U dokumentu je navedeno i da je izborom članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika u februaru omogućen izbor vršioca dužnosti Vhovnog državnog tužioca i u martu novog glavnog specijalnog tužioca.

Međutim, EK konstatuje "da još uvijek je na čekanju određeni broj imenovanja za koja je potrebna parlamentarna većina", uključujući članove Sudskog savjeta, stalnog Vrhovnog državnog tužioca i troje sudija Ustavnog suda.

"Ovaj proces mora osigurati imenovanje pojedinaca koji su sposobni da djeluju nezavisno i bez političkog uticaja na osnovu zasluga. Zakonske izmjene, koje su bitne za uspjeh reformi u oblasti vladavine prava, moraju biti pripremljene u skladu sa evropskim standardima".

U tom kontekstu, EK ističe da je potrebno uvažiti sve preostale preporuke Venecijanske komisije i Grupe država protiv korupcije (GRECO).

"Ovo uključuje osiguranje efektivne nezavisnosti i profesionalizma pravosuđa, te potpunu i nedvosmislenu primjenu relevantnog ustavnog i zakonskog okvira".

Nema rezultata u predmetima za ratne zločine

U predmetima postupanja sa ratnim zločinima, navodi EK u Izvještaju, Crna Gora je nastavila sa implementacijom strategije procesuiranja ratnih zločina, i imala dobru pravosudnu saradnju sa susjednim zemljama i sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove (IRMCT).

"Međutim, još uvijek izostaju opipljivi rezultati u krivičnim istragama na konkretnim slučajevima".

EK konstatuje i da je izmijenjen pravni okvir u cilju jačanja slobode medija, izražavanja i efikasne zaštite novinara i drugih medijskih radnika.

"Međutim, još uvijek nije osigurano puno i efikasno sudsko praćenje napada i prijetnji, uključujući stare slučajeve".

EK je u prošlogodišnjem izvještaju za Crnu Goru ocijenila da napredak na polju vladavine prava nije samo pitanje implementacije akcionog plana ili strateških dokumenta, već da zavisi od političke volje crnogorskih vlasti.

XS
SM
MD
LG