Dostupni linkovi

'Evropska politika na Balkanu dobila konkurenciju'


Grafit "Nikad EU" u centru Beograda

Slabljenje podrške proširenju, nejasna politika prema Rusiji, te neadekvatni i tromi odgovori evropske politike prema izazovima, neke su od karakteristika geopolitičkog okruženja današnjeg Balkana. Zato regionalnim državama Brisel treba jasno predočiti evropsku budućnost i ojačati poruke proširenja - poručili su učesnici panela “Geopoliticki okvir – preduslovi daljeg razvoja regiona i njegovog integrisanja u EU”.

Svjedočimo novom raskršću svjetske povijesti i svjetske sudbine, kazao je bivši diplomata i političar, poslednji ambasador SFRJ Budimir Lončar. To je svijet policentričnosti, sa visokim stepenom međuzavisnosti. Tako se na globalnoj sceni sudaraju dvije protivrječnosti: porast međuzavisnoti i velika fragmentacija, objašnjava Lončar.

Svijet na novom raskršću: Budimir Lončar
Svijet na novom raskršću: Budimir Lončar

“Tu se potvrđuje poznata Bizmarkova teza da su prijateljstva prolazna, a interesi vječni. Živimo u svijetu koji ima najveći stepen prosperiteta, ali istovremeno je u najvećoj neizvjesnosti“.

Lončar smatra da EU treba da ojača unutrašnju integraciju uvođenjem zajedničkog budžeta, fiskalne politike, vanjske i bezbjednosne politike.

„Ovo što se događa sa da sa Katalonijom, ali i drugim regijama u Evropi, ne dovodi u pitanje jedinstvo EU, već amortizaciju njihove autonomnosti. Znači, treba horizontalno ojačati lokalnu samoupravu. Tako bi se uz vertikalne i horizontalne promjene ubrzala integracija Zapadnog Balkana, i to je potreba ne samo našeg regiona, već same Unije.“

Bivši premijer Crne Gore Milo Đukanović je, govoreći o evropskom okruženju regiona, ocijenio da je briselska politika dobila konkurenciju na Zapadnom Balkanu. Smatra da se ta činjenica nedovoljno prepoznaje u Briselu:

Najprije mislim na rusku alternativu, ali ne smijemo prenabregnuti ni druge velike igrače – Kinu, koja to ispoljava prvenstveno eksponira svoje ekonomske interese, i Tursku, imajući na umu istorijsku dimenziju odnosa Balkana i Turske. Čini mi se da EU nije registrovala tu konkurenciju, i ne radi dovoljno na sovjoj atraktivnosti za balkanske zemlje. Ponaša se kao mlada nevjesta posle hladnog rata, kada je svima bilo jasno da je ona poželjan cilj koji treba osvojiti. Ali, danas živimo u nekim drugim okolnostima”.

EU od početka ne zna što želi postići proširenjem, smatra bivši predsjednik Slovenije Milan Kučan i dodaje da Brisel nije ni pokušao da potraži odgovor na pitanje kako se postaviti u multipolarnom svijetu.

“Tokom jednog mog sastanka sa nekadašnjim predsjednikom Evropskog Savjeta Fan Rompujem, rekao mi je dvije stvari koje su me jako iznenadile: prvo, rekao je mi tražimo regionalnu silu na Balkanu na koju ćemo prenijeti odgovornost za stabilnost Balkana (kada je primimo u EU). Rekao sam, predsjedniče, ako tražite regionalnu silu na Balkanu, onda ste blizu rata, jer je tako u istoriji uvijek bilo. A i što vam znači regionalna sila? Za njega je to tada bila Srbija. A drugo, što se tiče Bosne i Hercegovine, kazao je – dok nema rata, imamo mi prečih problema. Kad vam to kaže prvi čovjek EU, onda vidite da tu nema koncepcije”.

Kučan dodaje da EU danas nema odgovor na pitanje što želi sa Rusijom. Dodaje da bi definisanjem tog odgovora, i Srbiji bi bilo mnogo lakše odrediti svoju poziciju.

“Nije određena pozicija ni prema Srbiji, ni Rusiji, i tu se naravno krećemo putem ka nekakvom ćorsokaku, iz kojeg se teško vidi izlaz”.

Raspad SFRJ kao lekcija EU: Milan Kučan
Raspad SFRJ kao lekcija EU: Milan Kučan

EU bi, poručuje Kučan, iskustvo raspada SFRJ mogla biti dobra pouka jer Brisel treba da u novim globalnim okolnostima prepozna vezivno tkivo koja vezuje njene članice.

“Da li je to zajedničko tržište? Jednim dijelom da. Ali pouka SFRJ je da tržište nije dovoljno da u višenacionalnoj zajednici stvori koheziju. Takva zajednica ne može postojati bez vrjednosnog i idejnog temelja. Istočne zemlje nisu usvojile taj vrjednosni temelj, i njenu vrlo važnu komponentu, a to je solidarnost. Višenacionalna zajednica bez solidarnosti ne može postojati, a izbjeglička kriza je pokazala da solidarnosti nema”, upozorava Kučan.

Iako smatra da su velike evropske ideje ustupile mjesto tehnikalijama evropske administracije, zbog čega Brisel sporo i neadekatno daje odgovore na izazove sa kojima se suočava, Đukanović kaže da ostaje privržen ideji EU. No, upozorava da u samoj EU jačaju snage koje se protive proširenju.

“Snažno vjerujem u budućnost ujedinjene Evrope. I mislim da je to danas više interes Evrope, nego Balkana. Ali, takva svijest ne samo da ne postoji u evropskoj javnosti, na što nas upozoravaju evropski lideri koji kažu da imaju probleme sa domaćim javnostima koje su protive proširenju, nego se plašim koliko je ta svijest utemeljena i među onima koji su kreatori evropske politike”.

Zato je predočavanje jasne evropske perspektive regionu osnovni uslov nastavka integracija Balkana, poručili su učesnici panela.

  • 16x9 Image

    Jasna Vukićević

    Dopisnica RSE od 1999. godine. Sarađivala sa više crnogorskih i regionalnih medija. Po obrazovanju profesorica engleskog jezika i književnosti.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG