Nekoliko najviših evropskih diplomata prozvalo je ruskog predsjednika Vladimira Putina jer nije pristao na mirovni prijedlog koji predvode SAD o okončanju rata u Ukrajini, usred znakova da je Washington postao oprezan prema namjerama Kremlja tokom nekoliko sedmica pregovora.
Nekoliko najviših evropskih diplomata je drugog dana sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Briselu 4. aprila, pozvalo saveznike da izvrše veći pritisak na Moskvu da postigne sporazum.
Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy prozvao je Putina, rekavši da ruski lider "nastavlja da zamagljuje", umjesto da pristane na sporazum koji je Ukrajina već potpisala.
"Mogao bi sada da prihvati prekid vatre, on nastavlja da bombarduje Ukrajinu, njeno civilno stanovništvo, njene zalihe energije. Vidimo vas, Vladimire Putine, znamo šta radite", rekao je Lammy.
Saveznici u NATO-u odlučni su da predstave jedinstven front kako bi se suprotstavili invaziji Rusije na Ukrajinu u punom obimu, ali evropski saveznici smatraju da su njihovi napori marginalizirani.
Američki predsjednik Donald Trump stavio je okončanje ruske više od trogodišnje invazije na Ukrajinu kao glavni prioritet otkako je preuzeo dužnost za drugi mandat prije nešto više od dva mjeseca, brzo poslavši svoje visoke zvaničnike u Moskvu i Kijev i dalje kako bi postigli mirovni sporazum.
Prošlog mjeseca, međutim, Moskva je odbacila američki prijedlog o potpunom 30-dnevnom prekidu vatre. I mada su Ukrajina i Rusija pristale na ograničeni prekid međusobnih napada na energetsku infrastrukturu, konstantno optužuju jedna drugu za kršenje sporazuma.
Nekoliko ministara vanjskih poslova na sastanku NATO-a pozvalo je na vremenske rokove kako bi izvršili pritisak na Rusiju da postigne sporazum, dok je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock prozvala Putina da do sada nije davao "ništa osim praznih obećanja". Dodala je da ruski lider "igra na vrijeme postavljajući sve nove zahtjeve".
Čini se da Trump gubi strpljenje s Putinom, te se obrušio na njega prošle sedmice dok je prijetio Rusiji novim carinama na naftne derivate ako Moskva blokira njegove inicijative za prekid vatre.
Tokom telefonskog intervjua za NBC News 30. marta, Trump je rekao da je bio "veoma ljut" kada je Putin pozvao na uspostavljanje prelazne vlade u Ukrajini, koja bi mogla efektivno istisnuti aktuelnog predsjednika Volodimira Zelenskog.
U pokušaju da ublaži nedavne nesuglasicd koje su se pojavile, Putin je ove sedmice poslao izaslanika Kirila Dmitrijeva u Washington kako bi potražio načine za poboljšanje bilateralnih odnosa koje je Trump nastojao ponovo uspostaviti nakon što su se raspali tokom administracije Joa Bidena zbog invazije na Ukrajinu.
Ali evropske diplomate kažu da je potrebno pojačati pritisak na Rusiju dok nastoje da ubijede Trumpa da ojača svoj stav prema Putinu.
Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot, koji je stajao pored Lammyja u Briselu, rekao je 4. aprila da Rusija "duguje odgovor Sjedinjenim Državama" zbog neuspjeha da pristane na američki prijedlog o prekidu vatre.
Na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a takođe se razmatra kako podržati Ukrajinu do kraja rata i nakon njega.
Iako članstvo Ukrajine u NATO-u za sada nije na stolu, većina evropskih saveznika želi barem dobiti uvjeravanja da će američko oružje i dalje ići u Ukrajinu i da NATO-ova misija obuke za ukrajinske vojnike i dalje djeluje.
Međutim, Sjedinjene Države više ne predsjedavaju Ukrajinskom odbrambenom kontakt grupom, poznatom kao Ramstein grupa, koja koordinira vojnu podršku Kijevu.
Britanija je predsjedavala posljednjim sastankom grupe u februaru, a sljedećim koji je okvirno zakazan za 11. april mogli bi kopredsjedavati Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska.
