Europsko-američko Vijeće za energiju naglasilo je važnost dovršetka terminala za ukapljeni plin u Omišlju na Krku za energetsku stabilnost i nezavisnost Europe. Hrvatska treba iskoristiti ovaj poticaj, poručuju stručnjaci.
Nakon američkog potpredsjednika Bidena nedavno na energetskom summitu u Istanbulu, ovog je tjedna i europsko –američko Vijeće za energiju naglasilo važnost dovršetka izgradnje terminala za ukapljeni plin (LNG) u Omišlju na Krku. To vijeće, u kojem sjede i američki državni tajnik John Kerry i europska povjerenica za vanjske poslove Federica Mogherini, naglasilo je važnost tog kompleksa za energetsku nezavisnost Europe. Direktor projekta LNG Mladen Antunović za naš radio podsjetio je da je dobiveno pozitivno rješenje za studiju utjecaja na okoliš, izrađen je idejni projekt i podnesen zahtjev za lokacijsku dozvolu.
„Ono što je sada vrlo aktualno je da počinjemo sa predbilježbama plinskih tvrtki za alokacijom kapaciteta budućeg terminala i radimo na izradi preostale dokumentacije do građevinske dozvole, za što su nam odobrena i europska sredstva.“
Prema projektu, omišaljski terminal imati će kapacitet od šest milijardi prostornih metara plina godišnje, a godišnje bi na njegauplovljavalo od 50 do 80 brodova za ukapljeni prirodni plin. Terminal će imati pristan za prihvat takvih brodova, uređaje za pretakanje plina s brodova cjevovodom do dva spremnika, isparivače i plinovod koji plin transportira u distribucijsku mrežu. Pristan će biti dugačak oko 400 m i projektiran tako da može primiti brodove kapaciteta od 75.000 do 265.000 m3. Pretakanje broda trajat će od 12 do 16 sati, a cijela će procedura, od pristajanja punogdo isplovljavanja praznog broda trajati oko 24 sata. Krčki LNG trebao bi biti povezan s poljskim terminalom Swinoujscieu na obali Baltika, čime bi bila stvorena plinska transverzala između juga i sjevera Europske unije,koja bi Europu učinila manje ovisnom o ruskom plinu. Procijenjena vrijednost projekta je milijardu eura, a očekuje se značajno sudjelovanje europskih sredstava. „Jer, preko ovog terminala plinom bi se opskrbljivale države od Austrije do Ukrajine,“ kaže Antunović.
„Europa ima jasan stav prema energetskom tržištu. Dakle, ide se na integraciju, ide se na povezivanje plinskih sustava svih zemalja i ide se na uvođenje jasnih pravila između pojedinih sudionika na tržištu plina. I tu je uloga LNG terminala da osigura jedan novi dobavni pravac i novi izvor plina za zemlje središnje i jugoistočne Europe.“
Zašto se tek sada ozbiljno kreće u projekt star četvrt stoljeća? Energetski stručnjak Igor Dekanić u izjavi za naš radio podsjeća na tradicionalnu nesklonost Hrvata velikim projektima, a ovo je – kaže – veliki projekt!
„Drugo je naša nesklonost projektima koji nisu samo domaći nego i inozemni. A ovo bi trebao biti veliki međunarodni projekt koji bi trebao osiguravati plin ne samo za Hrvatsku, nego i za susjedne zemlje – od Italije i Slovenije pa do Bosne i Hercegovine. Druga grupa razloga je ipak skupoća samog projekta i – ja bih rekao – nedovoljna stvarna zainteresiranost inozemnih investitora za takav projekt, jer Hrvatska nema ni investicijske ni financijske snage za takav projekt. Sadašnje novo geopolitičko preslagivanje na jugu Europe dalo je vjetar u leđa ili vjetar u jedra ovom projektu, i Hrvatska bi to trebala iskoristiti.“
