Dostupni linkovi

Euractiv: Pet izazova za evropsku sigurnost i odbranu u 2019.


Vježba misije Evropske unije EUFOR u BiH, oktobar 2017.

Za evropske napore u oblasti sigurnosti, uklanjanje mučnog pristupa Velike Britanije prema zajedničkoj politici sigurnosti bila je prilika koju su vlade i evropske institucije ove godine jedva dočekale. Ali nema mnogo vremena za radovanje, piše Alexandra Brzozowski na briselskom portalu Euractiv.

Suočeni sa američkim predsjednikom koji zastupa unilateralizam, i sa sve većim izazovima za svjetski poredak zasnovan na pravilima, Evropljani su morali brzo sazrijeti kada su u pitanju sigurnost i odbrana.

Ovo je pet ključnih pitanja na koja treba obratiti pažnju u 2019. godini, smatra Brzozowski:

Stabilnost hladnog rata je završena – da li je pred nama nova trka s oružjem?

Pristup i Sjedinjenih Država i Rusije je ikonoklastičan. Evropljani su se oslanjali na sporazume iz posljednjih dana trke u naoružanju iz Hladnog rata, misleći da su oni stabilni. No, uopće nisu.

Bilo je šokantno kada su SAD objavila da će se povući iz Sporazuma o oružju srednjeg i kratkog dometa (INF) iz 1987. ako Moskva ne povuče svoj novi sistem krstarećih raketa 9M729, za koji se kaže da krši zabranu korištenja svih zemaljskih i balističkih raketa sa dometom od 500 do 5.500 kilometara.

Prema NATO zvaničnicima, ruske nuklearne rakete su pokretne, teške za otkriti i cilj im mogu biti gradovi u Evropi bez puno prethodnog upozorenja.

Čini se da Rusija nije impresionirana i spremna ispregovarati novi sporazum, koji bi mogao uključiti kineski arsenal nuklearnih raketa.

Razgovarajući sa novinarima nakon sastanka NATO ministara vanjskih poslova u Briselu, američki državni sekretar Mike Pompeo dao je Rusiji 60 dana za izjašnjavanje.

EU se, još jednom, nalazi negdje između. “Svijet ne treba još jednu trku s oružjem”, rekla je šefica vanjske politike EU, Federica Mogherini, odbacujući zveckanje oružjem dok evropski zvaničnici nastoje djelovati kao posrednici između Rusije i SAD-a.

Međutim, kako oni kažu, nada da će potencijalno povlačenje SAD-a iz ovog značajnog sporazuma biti spriječeno je mala.

Pogotovo što je američki sekretar za odbranu Jim Mattis, koji je dao ostavku, smatran za jednog od onih koji bi mogli utješiti saveznike, bez obzira na to koliko se činilo da je Trumpov kabinet skrenuo s puta.

Zamjenik sekretara Patrick Shanahan će privremeno zamijeniti Mattisa 1. januara, tvitovao je predsjednik Trump, okončavajući Mattisov mandat dva mjeseca prije njegovog planiranog datuma ostavke. Njegov preuranjeni odlazak ostavlja nesigurnost o tome ko će biti odgovoran za ključne pregovore u februaru.

Quo Vadis NATO u 70. godini?

Nakratko se ove godine činilo da je vrijeme stalnih savezništava završeno. NATO samit u Briselu ovog ljeta je zasjenjen prepirkama oko podjele tereta i dilema o tome da li je Član 5 zaista uklesan u kamenu za predsjednika Trumpa.

Ali Trumpo retorika “ognja i gnjeva” nije razbila NATO. U aprilu, 70. godišnjica Vašingtonskog sporazuma, kojim su uspostavljeni temelji ovog saveza, će ministrima vanjskih poslova u NATO-u dati šansu da pokušaju obnoviti izgubljeno povjerenje.

Pitanje proširenja, međutim, ne bazira se na “ako” nego na “kada”. NATO se nada da će uključiti više balkanskih zemalja nakon što je prihvatio Crnu Goru kao članicu. Dok savez trenutno gleda na Bosnu i Hercegovinu, Makedonija je u julu pozvana da započne sa pregovorima i postane 30. članica ove alijanse, nakon što je zbog grčkog veta ova zemlja bila u statusu kandidata posljednjih 19 godina.

Prema zvaničniku NATO-a, pristupni protokol bi vjerovatno mogao biti potpisan početkom 2019. godine – ako sporazum o imenu bude uspješan, uprkos pokušajima Rusije da omete ovaj proces.

Šta će se desiti sa sigurnošću u EU nakon Brexita?

Ideja strateške autonomije istovremeno već neko vrijeme lebdi briselskim hodnicima, ali obzirom da je Velika Britanija odlučila napustiti EU, Evropljani su u pitanjima odbrane otišli korak dalje.

“Postigli smo više u posljednje dvije godine nego što smo postigli u dekadama u prošlosti kada su u pitanju sigurnost i odbrana u Evropskoj uniji”, izjavila je Mogherini na ministarskom sastanku EU u novembru.

Dok je debata o “evropskoj armiji”, koju su pokrenuli prvo francuski predsjednik Emmanuel Macron, a onda i njemačka kancelarka Angela Merkel, izazvala netrpeljivosti kako interno, tako i na drugoj strani Atlantika, “došlo je vrijeme da EU svoju sudbinu uzme u svoje ruke”, izjavio je u decembru izvještač Evropskog parlamenta David McAllister (EPP, Njemačka) evropskim zakonodavcima tokom godišnje procjene Zajedničke vanjske i odbrambene politike EU (CSFP).

“Zemlje članice EU moraju težiti da poboljšaju svoje vojne kapacitete kako bi pokrile puni spektar zemaljski, zračnih, svemirskih, morskih i cyber sfera, kako bi zajednička vanjska i odbrambena politika EU (CSDP) bila uvjerljiva sila”, složili su se zastupnici Evropskog parlamenta u izvještaju.

Partnerstvo o sigurnosti između kopnene Evrope i Britanije je jedna od najvećih nepoznanica sigurnosne agende EU u sljedećoj godini. Trenutni tekst sporazuma o povlačenju ostavlja otvorenim mogućnosti pregovora o suradnji u Europolu, policijskoj agenciji Evropske unije, i Eurojustu, evropskoj jedinici za borbu protiv prekograničnog organiziranog kriminala.

Iako Britanija ostaje unutar struktura NATO-a, očekuje se da će izaći iz nekoliko evropskih inicijativa – uključujući PESCO ili Evropski odbrambeni fond – ako se nakon Brexita ne postigne nikakav dogovor o sigurnosti između Brisela i Londona.

Odluka oko uvjeta učešća u PESCO projektima za zemlje koje nisu dio Evropske unije je odgođena za početak 2019. godine, dijelom zbog nesigurnosti vezanih za London.

Zastupnici Evropskog parlamenta su nagovijestili da bi podržali uspostavljanje Vijeća sigurnosti EU koje bi pojednostavilo donošenje odluka među zemljama EU i zamijenilo uvjet jednoglasnog glasanja sa kvalifikovanom većinom u Vijeću kada su u pitanju teme iz oblasti zajedničke vanjske i sigurnosne politike.

Prijedlog koji će vjerovatno biti predstavljen na EU samitu koji će u maju biti održan u Sibiuu navodi “lansiranje i upravljanje civilnom sigurnošću i misijama odbrane” kao jednu od tri oblasti koje je identificirala Evropska komisija.

Pazi na svog susjeda

“Jednog dana će veliki Evropski rat početi od neke proklete glupave stvari na Balkanu”, rekao je Otto von Bismark 1888. godine, mnogo prije nego što je atentat na austrijskog vojvodu Franza Ferdinanda u Sarajevu 1914. godine inicirao Prvi svjetski rat.

Rastuće tenzije i/ili ekstremističko nasilje na Balkanu, koje bi rezultiralo političkom nestabilnošću i oružanim sukobima, procijenjeno je kao “malo vjerovatno” u anketi Preventive Priorities 2019 koju je objavio institut za istraživanje Council of Foreign Relations.

Međutim, tenzije u regiji će vjerovatno i dalje biti prisutne. Pored odugovlačenja dogovora o imenu između Grčke i Makedonije, cilj Kosova da svoje lako naoružane odbrambene snage transfomira u vojsku naišao je na otpor sigurnosnih krugova u Briselu.

“Taj potez dolazi u pogrešno vrijeme. U suprotnosti je sa savjetom brojnih NATO saveznika i može imati ozbiljne posljedice za budućnost Kosova u euroatlantskim integracijama”, rekao je šef NATO-a Jens Stoltenberg nakon ove odluke.

Iako izvještaj smatra namjernu ili nenamjerna vojnu konfrontaciju između Rusije i članica NATO-a, koja bi potekla iz nametljivog ruskog ponašanja u istočnoj Evropi, malo vjerovatnom, ocijenjeno je da bi se borbe u istočnoj Ukrajini između militantnih snaga koje podržava Rusija i ukrajinskih odbrambenih snaga mogle pojačati.

Povećanje tenzija u Azovskom moru sugerira da Moskva planira osvojiti nove teritorije na račun Ukrajine.

Uprkos rastućim tenzijama, ukrajinski predsjednik Petro Poroshenko je objavio kraj vanrednog stanja u graničnim oblastima zemlje koje je prošlog mjeseca nametnuto nakon što je Rusija zaplijenila ukrajinske brodove u Crnom moru.

Sa dva izborna procesa koji se trebaju održati naredne godine i uz osnivanje nove nezavisne državne Pravoslavne crkve, pred Ukrajinom leži problematična godina koja bi mogla doprinijeti nestabilnosti na domaćem frontu.

Gledajući malo dalje od neposrednog susjedstva, samit koji je održan u augustu spriječio je dalju militarizaciju Kaspijskog mora. “Među priobalnim državama, Rusija još uvijek ima prednost u vojnim pitanjima i nastavit će da koristi more kao što je to radila, naprimjer, u slučajevima napada na mete u Siriji”, rekla je za Earactiv ranije ove godine Morena Skalamera, istraživačica ruskih studija na Univerzitetu Leiden.

“Razvoj situacije u Crnom moru (borba između Moskve i Kijeva oko Krima) je mnogo više zabrinjavajuća”, rekao je Euractivu-u u augustu Nicholas Gosset, istraživač na Višem kraljevskom institutu za odbranu (RHID) u Briselu.

Bojna polja budućnosti – led, kod i praznina iznad nas

U međuvremenu, geostrateška važnost Arktika se povećava sa svakim centimetrom otopljenog leda. Stoga možda nije slučajnost to što su najveće NATO-ve vježbe od kraja Hladnog rata, pod nazivom Trident Juncture, održane ove jeseni na Visokom sjeveru.

Dok Kina pokazuje mišiće oko Grenlanda, Rusija je nedavno napravila veliku investiciju u obnavljanje svoje sjeverne vojne infrastrukture: “Završit ćemo gradnju infrastrukture u 2019. godini kako bismo smjestili radare za zračnu odbranu i tačke za vodstvo avijacije na otocima Sredny i Wrangel, i na rtu Schmidt (ruski dio Arktika)”, objavio je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu sredinom decembra.

No, dok je Arktik do sada bio regija mira, sprečavanje da se potencijalne nestabilnosti prenesu na odnose u Arktiku će biti ključno, jer međunarodni dogovori o teritoriji tek trebaju biti pronađeni.

Nakon talasa cyber-napada uključujući WannaCry i NotPetya u 2018. godini, EU je povećala odbranu na još jednom frontu: Evropska komisija je ohrabrila zemlje članice u tome da razviju snažnije odbrambene kapacitete kada je u pitanju cyber sfera, i usvojila prve zakone EU o cyber sigurnosti. Prije izbora za Evropski parlament koji će uslijediti u 2019. godini, zabrinutost oko povećanja sigurnosnih standarda i zaštite protiv većih incidenata raste.

U međuvremenu, NATO se također priprema. Posljednjih mjeseci, nekoliko zemalja, uključujući SAD i Estoniju, su savezu ponudile svoje kapacitete iz oblasti cyber sigurnosti, što je bila poruka primarno orijentirana ka Rusiji. Na NATO samitu u julu, članovi su odobrili novi Operacijski centar za cyber prostor (Cyberspace Operations Centre) i mogućnost korištenja kapaciteta saveznika u oblasti cyber sigurnosti u NATO misijama i operacijama, jer NATO nema vlastito cyber oružje.

Također ćemo vjerovatno svjedočiti drugačijoj vrsti utrke u svemiru. EU se raduje preuzimanju veće uloge u aktivnostima u svemiru, a Evropska komisija je predstavila novi svemirski program koji će ujediniti sve aktivnosti EU u ovoj oblasti.

Nakon Brexita, Britanija neće koristiti evropski satelitski navigacijski sistem Galileo za odbranu ili kritičnu nacionalnu infrastrukturu. “Uzimajući u obzir odluku Evropske komisije da izuzme Ujedinjeno Kraljevstvo iz potpune uključenosti u razvijanje svih aspekata Galilea, za očekivati je da ćemo pronaći alternativu”, izjavila je britanska premijerka Theresa May.

Krajem 2019. godine ministarsko vijeće Evropske svemirske agencije (ESA) razgovarat će o strateškim smjernicama evropskih svemirskih programa. Ovo dolazi u vrijeme kada je Washington objavio uspostavljanje “svemirske sile” koja će biti operativna do 2020. godine.​

XS
SM
MD
LG