Dostupni linkovi

Ministri EU: Nema skorog kraja BiH krizi


Ministri vanjskih poslova Evropske unije izrazili su u Briselu punu podršku evropskoj perspektivi BiH, OHR-u i, kao i teritorijalnom integritetu zemlje.Ipak, bez obzira na to ni u Briselu, ni u BiH ne postoji optimizam u vidljiviji politički napredak.

Oni su najavili da će nastaviti da pažljivo prate situaciju u BiH i da će je redovno analizirati. Nova visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost Ketrin Ešton ranije je političku situaciju u BiH ocijenila kao zabrinjavajuću i zapletenu.

Komesar za vanjsku politiku i bezbjednost Ketrin Ešton je rekla da je glavni cilj da politički lideri u BiH, što je prije moguće, postignu sporazum o pitanjima koja su važna za ustavne promjene, uključujući i ispunjavanje pet uslova za transformaciju OHR-a u kancelariju visokog predstavnika EU.

„EU ističe svoju privrženost teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine u skladu s Daytonskim/Pariškim mirovnim sporazumom. Vijeće je također izrazilo snažnu podršku posebnom izaslaniku EU-a i visokom predstavniku Valentinu Inzku te pozvalo sve strane u BiH da se prihvate sve odluke koje je on donio, da ne dovode u pitanje njegov autoritet“
, stoji u zaključcima.

Razmatrajući pitanje vojne misije "Altea" u BiH ministri su usvojili zaključke koji se u osnovi oslanjaju na to da su vojni zadaci misije završeni ali da će EU zadražati izvršnu vojnu ulogu ali i osposobiti misiju za obuku bh. oružanh snaga.

Iako iz EU stižu i najave o novom angažovanju kada je u pitanju reforma bh. Ustava, ali i pomoć na ispunjavanju potrebnih uslova za

BiH danas djeluje kao zemlja koja se stalno raspada, a ne može da se raspadne, ili zemlja koja se stalno ujedinjuje, a nikako da se ujedini.

priključenje BiH euroatlantskim integracijama, u BiH nisu optimistični da će biti ostvaren vidljiviji politički napredak u zemlji.

Nije realno očekivati da će politička kriza u BiH uskoro biti riješena, poručuju zvaničnici EU. Sličnog su mišljenja i bosanskohercegovački analitičari. Oni ne očekuju bitne pomake koje bi eventualno u BiH mogla napraviti briselska administracija.

PARADOKSALNA SITUACIJA

Osnovni problem je, smatraju, to što u izbornoj godini nikakva upozorenja i javna izražavanja zabrinuitosti neće uticati na stavove političkih aktera u BiH. Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Šaćir Filandra kaže da je očito da Brisel ne može ostati na nivou javnih upozorenja. Takva politika ne donosi nikakve rezultate, dodaje on.

„Ta politika jedne pasivne participacije ne donosi nikakve rezultate. Očito je da u Briselu do sada nije bilo spremnosti za jedan ozbiljniji angžaman. Pitanje je da li je uopšte ima s obzirom da imamo alternativu u Vašingtonu, ali je sasvim realno da je ovo nastavak jedne stare politike vlasti BiH i Brisela, odnosno Brisela i vlasti BiH“, objašnjava Filandra.

Skoro niko ne očekuje da će konstantna politička kriza u zemlji ubrzo biti riješena. Profesor sarajevskog Filozofskog fakulteta Ugo Vlaisavljević smatra da je to zbog toga što se BiH nalazi u paradoksalnoj situaciji.

„BiH danas djeluje kao zemlja koja se stalno raspada, a ne može da se raspadne, ili zemlja koja se stalno ujedinjuje, a nikako da se ujedini. Takva paradoksalna situacija čini nemogućom intervenciju spolja zato što ako je snažna intervencija spolja, BiH bude uključena kao u neku vrstu imperijalne korporacije. S druge strane, ako se potpuno olabavi taj pritisak, BiH ne može da pokaže uistinu političku dovoljnu volju da bi se organizirala", smatra Vlaisavljević.

Ovdje ne postoji volja da se suštinski promijene odredbe Dejtonskog sporazuma i ne postoji volja da se bilo šta učini ...


Profesora mostarskog Sveučilišta Zorana Tomića, kako kaže, raduje svaka inicijativa usmjerena na rješavanje političke situacije u BiH. Ipak smatra da EU ne može ništa posebno uraditi.

„Dobre su inicijative, dobro je da se razgovara, dobro je da ima pritisaka koji idu u pravcu poboljšavanja odnosa u BiH, za pohvaliti je inicijative Brisela, ali bojim se da to nije dovoljno s obzirom na okolnosti i stanje koje Brisel jako dobro poznaje u BiH“, ocjenjuje Tomić.

POLITIČARIMA ODGOVARA TRENUTNO STANJE

Profesor iz Banje Luke Miodrag Živanović navodi da su upozorenja iz Brisela zakasnila kada je u pitanju BiH i ujedno objašnjava zbog čega:

„Jer je ovdje unutar Dejtonskog sporazuma, i svi su sad zaklinju u taj sporazum, jasno cementirano ono što se zove etnička podjela BiH. Ovdje ne postoji volja da se suštinski promijene odredbe Dejtonskog sporazuma i ne postoji volja da se bilo šta učini da se neki novi kriteriji, novi načini življenja ugrade i na izborima i na drugim institucijama demokratskih procesa.“

U situaciji kada su skoro sve inicijative koje su stizale iz EU propadale postavlja se pitanje da li je unutar same BiH, sa ovim političkim snagama, moguće tražiti rješenje.

Bosanskohercegovačkim političarima odgovara postojeće stanje, tako da je teško očekivati pozitivne promjene bez pomoći ili Brisela ili Vašingtona, kaže profesor Šaćir Filandra.

„Karte na političkoj sceni su tako podijeljene da političke elite različitih političkih stranaka u različitim narodima kao vlastitu dobitnu ili oligarhijsku kombinaciju imaju jedno ovakvo stanje. Svaka promjena stanja znači zapravo promjenu tih politika. Naše političke stranke su dio neriješenog bh. problema i one su bitan faktor zašto stanje ne može i neće da se razriješi“, kaže Filandra.

Rješenje političke krize u BiH je negdje između jakog uticaja međunarodne zajednice i traženja rješenja unutar zemlje.

„Čini mi se da naši političari osjećaju da evropska diplomacija i evropska politika nisu jedinstvene, da postoje kod njih jako velike blokovske podjele i da oni jednostavno to osjećaju. U ovoj poziciji dva entiteta to se jako koristi. I bojim se da u ovoj godini prije izbora neće se ništa bitnije promijeniti“, zaključuje profesor Zoran Tomić.


XS
SM
MD
LG