Dostupni linkovi

EU želi ostanak Grčke u evrozoni


Predsednik Evropskog saveta Herman Van Rompej na konferenciji za novinare nakon neformalnog samita u Briselu
Predsednik Evropskog saveta Herman Van Rompej na konferenciji za novinare nakon neformalnog samita u Briselu
Lideri EU žele da Grčka ostane u eurozoni, poručio je predsjednik Evropskog savjeta Herman Van Rompej, dodadajući da to podrazumijeva da poštuje “svoje evropske obaveze“ . Na neformalnom samitu EU dogovoreno je da se ekonomski rast unaprijedi pojačavanjem investicija, boljom finansijskom politikom i stvaranjem radnih mjesta.

Predsjednik Evropskog savjeta Herman Van Rompej izjavio je u srijedu uveče nakon završetka neformalnog samita i večere lidera Evropske unije da EU želi da Grčka ostane u eurozoni i ispoštuje preuzete obaveze.

Navodeći da je stanovništvo Grčke podnijelo znatne napore, Van Rompej je istakao da je i eurozona pružila značajnu podršku Grčkoj.

"Eurozona je pokazala značajnu solidarnost, jer je zajedno sa Međunarodnim monetarnim fondom od 2010. Grčkoj dala pomoć od skoro 150 milijardi eura", rekao je predsjednik Evropskog savjeta i dodao da su se lideri EU složili da unaprijede ekonomski rast pojačavanjem investicija, boljom finansijskom politikom EU i stvaranjem radnih mjesta.

Van Rompej je naglasio da je "nastavak vitalnih reformi najbolja garancija za prosperitetniju budućnost u zoni eura".

„Nastavak vitalnih reformi za vraćanje duga na nivo održivog, ubrzavanjem privatnih investicija i jačanje grčkih institucija najbolje su garancije za bolju prosperitetniju budućnost u eurozoni. Očekujemo da će nakon izbora nova grčka vlada napraviti taj izbor", kazao je on.

Grčki premijer Panajaotis Pikramenos optimistično je poručio „da je njegova zemlja dobila poruku od skoro svake zemlje EU i da je i u deklaraciji EK izražena snažna želja da Grčka ostane u eurozoni“.

Predsjednik Evropske komsije Žoze Manuel Baroso kaže da “na izbor između stabilnosti i rasta ne treba gledati baš kao ibzor, jer je potrebno oboje”. Oko toga, kaže Baroso, postoji konsenzus svih koji sjede za stolom.

Nema dogovora oko euro-obveznica

Konsenzusa pak nema oko euroobvezinica i to prije svega između novog francuskog predsjednika Fransoa Olanda koji je zastupnik i rasta umjesto mjera štednje i euroobveznica kao modela za izlazak iz teške situacije. Prema njegovom prijedlogu, euroobveznicama bi se dugovi prezaduženih zemalja poput Grčke, Španije i Portugalije objedinili, a za njih garantovala Evropska centralna banka. Oland je nastavio da se zalaže za uvođenje euroobveznica i poručio da EU mora razmotriti to pitanje.
Angela Merkel i Panagiotis Pikrammenos na marginama samita u Briselu, 23. maj 2012.
Angela Merkel i Panagiotis Pikrammenos na marginama samita u Briselu, 23. maj 2012.

No, Njemačka kancelarka Angela Merkel čvrsto se opire tom prijedlogu i insistira na svom:

“Mi želimo da Grčka ostane u eurozoni, ali insistiramo da se drži obaveza na koje je pristala, kako bi memorandum o razumijevanju bio ispunjen. Ponudili smo da učinimo sve što je moguće da bi strukturni fondovi pomogli Grčkoj da ponovo obezbijedi privredni rast, što bi bila pozitivna poruka, ali Grčka mora da ispuni svoje obaveze“, neumoljiva je Merkel.

Lideri EU razmotrili mogućnost uvođenja evuroobveznica, ali nijesu donijeli nikakve odluke.

"Za sada, Njemačka linija razmišljanja je da euroobveznice, ako dam najoptimističnija verziju, euroobveznice mogu doći samo krajnja tačka, a za nas su polazna. To je ono što mogu reći danas o našim pozicijama", kazao je francuski predsjednik, dodajući da je to tema o kojoj će se raspravljati.

Pitanje euroobvezinca je bilo pokrenuto u okviru diskusija o produbljenju monetarne unije u EU.

“To je dugoročan projekat, niko ne govori o hitnom uvođenju euroobveznica", smatra Van Rompej.

Nakon svega predsjednik Evropske centralne banke Mario Dragi je zaključio:

“Najvažnija stvar koja je proizišla iz ovog sastanka je obavezivanje da Evropska monetrana unija (EMU) uđe u novu fazu“.
XS
SM
MD
LG