Evropska unija (EU) postigla je ključni sporazum usmjeren na kontrolu govora mržnje, dezinformacija i drugih štetnih onlajn sadržaja koji treba da primora velike tehnološke kompanije da strože nadziru same sebe, olakša korisnicima ukazivanje na probleme i osnaži regulatore da kazne nepoštovanje zakona visokim kaznama.
EU zvaničnici konačno su 23. aprila rano ujutro postigli sporazum u načelu, oko posljednjih detalja Zakona o digitalnim uslugama (Digital Services Act - DSA) kojim će izmjeniti onlajn pravila u 27 zemalja članica i učvrstiti reputaciju Evrope kao vodećeg lidera u obuzdavanju moći društvenih mreža i drugih digitalnih platformi kao što su Fejsbuk, Gugl i Amazon.
"Sa ovim zakonom dolazi kraj vremenima kada su se velike onlajn platforme ponašale kao da su 'suviše velike da ih bude briga'", rekao je evropski komesar za unutrašnja tržišta Tijeri Breton.
Potpredsjednica Evropske komisije Margaret Vestager dodala je da se sa tim sporazumom osigurava da platforme odgovaraju za rizike koje njihove usluge mogu da predstavljaju za društvo i građane.
Ovo je treći značajan zakon u EU usmjeren ka tehnološkoj industriji, za razliku od SAD gdje su lobisti koji predstavljaju interese silicijumske doline u velikoj meri uspjeli da drže podalje zakonodavce.
Novi EU propisi čiji je cilj zaštita korisnika interneta i njihovih "osnovnih prava onlajn" bi trebalo da dovedu do toga da tehnološke kompanije više odgovaraju za sadržaj koji stvaraju korisnici, uvećan algoritmima njihovih platformi.
Breton je rekao da će biti predviđeno mnoštvo kazni usmjerenih ka podržavanju tih zakona.
Zakon dozvoljava Evropskoj komisiji da nadzire vrlo velike platforme i daje joj mogućnost da uvede efektivne i odvraćajuće sankcije u vrijednosti do šest odsto globalnog obrta kompanije, ili čak da zabrani aktivnost unutar jedinstvenog tržišta EU ukoliko se ponavljaju ozbiljna kršenja, rekao je Breton.
Načelni sporazum postigli su Parlament EU i zemlje članice. Te institucije treba zvanično da ga odobre, ali to ne bi trebalo da predstavlja politički problem.
Potreba za regulisanjem "Big Tech" kompanija je postala još izraženija tokom američkih predsjedničkih izbora 2016. godine, kada je otkriveno da je Rusija pokušala da utiče na njihov rezultat putem društvenih mreža.
Tokom pandemije virusa korona, dezinformacije vezane za javno zdravstvo su ponovo došle u centar pažnje, a velike kompanije su sporo reagovale, tek nakon godina dopuštanja anti-vakcinaškim teorijama da se šire na njihovim platformama.
Prema predloženom zakonu, vlade će moći da zahtjevaju od kompanija da uklone širok raspon sadržaja koji okarakterišu kao ilegalan, uključujući materijal koji promoviše terorizam, seksualnu eksploataciju djece, govor mržnje i komercijalne prevare.
Platforme za društvene mreže poput Tvitera i Fejsbuka će morati korisnicima da obezbijede alate da obilježe takav sadržaj na "lak i efikasan način", tako da ib on mogao biti uklonjen.
Onlajn prodavnice, kao što je Amazon, bi trebalo da učine isto za sumnjive proizvode, kao što su kopije originalnih patika ili igračke koje nisu bezbjedne.
Ovi sistemi će biti standardizovani, tako da rade na isti način nezavisno od onlajn platforme.
Izvor: AP, BETA
