Evropska komisija je najavila pokretanje postupka protiv Malte i Kipra zbog shema "zlatnih pasoša" koje omogućavaju investitorima učinkovitu kupovinu državljanstva EU, što izaziva zabrinutost Brisela zbog sigurnosti, pranja novca i korupcije, pišu svjetski mediji, ukazujući da i druge evropske zemlje imaju takve programe.
Rok dva mjeseca
Evropska komisija pokrenula je prekršajne postupke protiv Kipra i Malte zbog njihovih programa "zlatni pasoši", u kojima bogati ljudi mogu dobiti državljanstvo EU u zamjenu za investicije, javila je agencija Asošiejtid pres (The Associated press) naglasivši tvrdnju Brisela kako ovi unosni programi podrivaju "suštinu državljanstva EU-a".
Kipar je nedavno objavio da završava svoj program usred optužbi da najviši državni zvaničnik i parlamentarni zastupnik pokušavaju zaobići stroga pravila provjere. Iako vlasti tvrde da će svoj program završiti do 1. novembra, Brisel upozorava da Kipar ipak planira nastaviti obradu trenutnih zahtjeva.
"Sheme zasad ostaju na snazi u obje države članice koje bi ih mogle zamijeniti sličnim investicijskim shemama", rekao je Kristian Vigand (Christian Wigand), glasnogovornik Evropske komisije koja je odredila dvomjesečni rok za obje zemlje da obustave programe i na kraju može odlučiti da predmet proslijedi Evropskom sudu pravde.
Malta je odgovorila da će njen program uskoro biti ukinut i zamijenjen novim propisima o prebivalištu "koji uzimaju u obzir zabrinutost i preporuke Evropske komisije", ali je, napominje AP, istovremeno branila shemu, ustrajavajući kako je pomogla "spašavanju života i radnih mjesta" tokom pandemije korona virusa.
Agencija dodaje kako je kiparski program “zlatni pasoši” uveden nakon finansijske krize 2013, koja je zemlju dovela do ruba bankrota i prisilila je da prihvati program kojim su privučeni brojni strani ulagači koji su zauzvrat dobijali pasoš odnosno automatski pristup svim članicama EU.
Organizacija za praćenje korupcije Transparensi internešnel (Transparency International) pozdravila je odluku Komisije, rekavši da je shema služila "korumpiranim interesima, a ne opštem dobru". Također je zatražila od Komisije da prouči druge slične sheme širom unije, posebno spominjući Portugal i Austriju, kako bi utvrdila jesu li legalni.
Hiljade poželjnih pasoša
Kipar i Malta prikupile su milijarde eura prodajući hiljade poželjnih putnih isprava čime su, u nekim slučajevima, omogućile državljanstvo EU čak i osobama za kojima su matične zemlje raspisale potjernice, ukazuje Njujork tajms (The New York Times).
Malta i Kipar su poznati po labavim okvirima finansijske regulacije, čiji su se bankarski sistemi nerijetko koristili za pranje novca i izbjegavanje poreza, posebno ruskih i azijskih milijardera. Nedavno je, ističe list, istraga Al Džezire (Al Jazeera) na Kipru pokazala grubu praksu istaknutih političara koja bi bogatim ljudima s krivičnim dosijeima mogla omogućiti da steknu EU državljanstvo kroz pasoše dviju zemalja, nudeći im zakonsku zaštitu i pravo na slobodno putovanje unutar Evropske unije.
Kipar je, ukazuje Njujork tajms, prošle godine lišio 26 ljudi iz Kambodže, Irana, Malezije i Rusije nedavno izdanih pasoša, među kojima je najistaknutiji (Džo Lou) Jho Low, malezijski finansijer koji je u bijegu zbog velikog finansijskog skandala poznatog kao 1MDB. Na Malti je program bio među temama o kojima je izvještavala istraživačka novinarka Dafne Karuana Galicija (Daphne Caruana Galizia) prije nego što je ubijena u oktobru 2017.
Program Malte pokrenut je 2014, a do sredine 2017. izdao je više od 2.000 pasoša i prikupio 718 miliona eura, dok je Kipar od 2013. izdao oko 4.000 pasoša, čime je prikupio sedam milijardi eura. Program omogućava strancima da dobiju kiparski pasoš u zamjenu za najmanje dva miliona eura ulaganja u zemlju, obično u nekretnine, uz minimalne dodatne zahtjeve i blagi nadzor.
I dok su kiparske i malteške inicijative najozloglašenije u EU, napominje list, program plaćanja pasoša provodi i Bugarska dok većina drugih članica unije nude stranim ulagačima programe boravka, što u nekim slučajevima ulagače lako dovodi do punopravnog državljanstva. U izvještaju iz 2018. godine, organizacija Global vitnes (Global Witness) otkrila je da je 100.000 ljudi iskoristilo takve inicijative, poznate kao „zlatne vize”.
Nedostatak provjere
Sistem kojima se investitorima nude državljanstva predstavlja rizik za sigurnost, transparentnost i vrijednosti koje podupiru projekat Evropske unije, poručuju iz Brisela uz napomenu da su protiv Kipra i Malte poduzete mjere dok su Bugarskoj upućeni izrazi zabrinutosti i od koje je zatraženo više detalja o tome, javio je evropski televizijski kanal Juronjuz (Euronews).
U svojim programima izdavanja pasoša ulagačima nijedna od te tri zemlje ne zahtijeva stvarnu vezu s državom niti fizički boravak pojedinca, tvrde iz Evropske komisije. S državljanstvom dolaze i beneficije koje uživa bilo koji drugi građanin države članice EU - sloboda putovanja, života i rada širom Unije, pa čak i glasanje na određenim izborima.
Komisija je primijetila da sheme državljanstva investitora uključuju nedostatak snažne provjere podnosioca zahtjeva što dovodi do sigurnosnih rizika. Također postoje zabrinutosti zbog pranja novca, utaje poreza i nedostatka transparentnosti i informacija.
Iz Evropske komisije također poručuju da jednake rizike kao i shema državljanstva investitora nosi i program rezidentstva koji omogućava boravak, ali i slobodu putovanja šengenskim područjem. Program “zlatnih viza” dostupan je u 19 država članica plus Velikoj Britaniji, dodaje Juronjuz.
"Prema dizajnu, sheme su napravljene kako bi privukle pogrešne ljude", rekla je Laura Brilu (Laure Brillaud), viša politička službenica u timu za pranje novca organizacije Transparensi internešenl ističući kako je glavni problem tih programa rizik od pranja novca i korupcije. To je, prema njenim riječima, pokazala i nedavna istraga Al Džezire o umiješanosti kiparskih političara visokog profila sa shemom “zlatnih pasoša” nakon čega je Kipar najavio okončanje programa do 1. novembra.
‘Crna Gora umjesto Kipra’
Čim je Kipar najavio obustavu svog programa koji je bogatim investitorima nudio "zlatne pasoše" EU-a, drugi su se krenuli da popune prazninu, ukazuje Fajnenšl tajms (The Financial Times).
"Odaberite državljanstvo Crne Gore umjesto Kipra!", oglasila se web stranica Diskus holdings (Discus Holdings), službeni agent crnogorske sheme, ukazujući na bezvizni pristup koji je dostupan evropskoj zajedničkoj šengenskoj zoni za putovanja unutar 26 zemalja. Diskus holdings je, u izjavi za Fajnenšl tajms, naglasio da crnogorska inicijativa pomaže klijentima koji traže veću međunarodnu mobilnost da ulažu u vladine projekte koji generišu radna mjesta.
Crna Gora, koja pregovara o pridruživanju EU, među potencijalnim je korisnicima sheme nakon što je na Kipru izbio skandal s političarima za koje je otkriveno da su povezani s programom izdavanja pasoša investitorima. Afera je, ocjenjuje londonski list, istakla neuspjeh dugogodišnjih napora EU-a da reguliše programe kojima su se državljanstva prodavala na Malti, Kipru i u Bugarskoj - i postavila je pitanja ima li EU oružje ili volju za to.
List navodi kako je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen) još prošlog mjeseca digla uzbunu zbog zlatnih pasoša, rekavši da se "evropske vrijednosti ne prodaju". Nakon što je Brisel najavio pokretanje pravnog postupka protiv Malte i Kipra, te da isti razmatra protiv Bugarske, evropski zvaničnici se plaše da bi Kipar mogao slijediti put Malte koja je početkom godine najavila ukidanje programa zlatnih pasoša – samo da bi kreirala novi.
Vera Jourova, potpredsjednica Europske komisije za vrijednosti i transparentnost, rekla je ovog mjeseca da su prijedlozi država od koji je zatraženo da donesu oštrije mjere zaštite za zlatne pasoše "ne baš uvjerljiv" napor da se zatvori "rupa u sistemu EU", te da je razočarenje što mnogi nisu pokazali veći interes “jer je ovo problem cijele porodice”.
Facebook Forum