Evropska unija je spremna da ukloni rusko-uzbekistanskog oligarha Ališera Usmanova i rusko-izraelskog oligarha Mihaila Fridmana sa svoje liste sankcija, dok će istovremeno produžiti mjere zamrzavanja imovine i zabrane izdavanja viza za gotovo 3.000 drugih pojedinaca i pravnih lica sa te "crne liste", i to za period od tri godine, što je potez bez presedana.
Ambasadori zemalja EU su se 21. septembra, nakon višenedeljnih pregovora, saglasili sa ovom odlukom, potvrdile su diplomate za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Postojala je opasnost da ta lista – koja se inače produžava svakih šest mjeseci uz obavezan konsenzus svih članica i na kojoj se, pored Usmanova i Fridmana, nalaze i drugi oligarsi, kao i ruski predsjednik Vladimir Putin i ministar inostranih poslova Sergej Lavrov – u potpunosti prestane da važi, nakon što je Slovačka početkom septembra, koristeći pravo veta, insistirala na uklanjanju Usmanova i Fridmana sa nje.
Iako je Bratislava postupila na isti način tokom prethodnog obnavljanja sankcija u martu, među evropskim diplomatama je prvobitno preovladavalo mišljenje da će se novo produženje postići istim kompromisom kao i na proljeće: davanjem saglasnosti za produženje od šest mjeseci, umjesto 12, za koliko se zalagala većina drugih država članica, i to bez ikakvog "politički motivisanog uklanjanja sa liste".
Međutim, pregovori su se prošle nedelje zakomplikovali kada je Francuska prva nagovijestila da takođe želi da se Usmanov ukloni sa liste, prvenstveno zbog naznaka iz Azerbejdžana da bi ta zemlja sa Kavkaza oslobodila dva francuska državljanina ukoliko bi se to učinilo.
Zatim se uključio Luksemburg, sa stavom da, ako se Usmanov ukloni sa liste, to mora da se učini i za Fridmana. U međuvremenu, prestonice drugih zemalja EU ostale su nepokolebljive u stavu da neće razmatrati brisanje te dvojice pojedinaca, s obzirom na to da su smatrale kako su pravni slučajevi protiv njih utemeljeni.
Usmanov nije uspio u svojim pravnim nastojanjima pred sudom EU da bude uklonjen sa liste sankcionisanih lica, kako 2024. tako i 2025. godine. Iako je Fridman 2024. godine dobio važan spor protiv Brisela, ostao je na "crnoj listi" jer se presuda odnosila na sankcije formulisane još 2022. i 2023. godine, dok je Unija u međuvremenu ažurirala kriterijume za uvrštavanje na listu na osnovu novih dokaza.
Zbog ovog zastoja, države članice EU su produžile važenje paketa sankcija za samo sedam dana, pomjerajući rok sa 15. septembra, kako bi dobile na vremenu za pronalaženje rješenja.
Razmatrano je više alternativa, uključujući ukidanje zabrane ulaska (viznih ograničenja) za ovu dvojicu, ali ne i mjera zamrzavanja njihove imovine. Ipak, konsenzus nije postignut.
Na kraju je postignut kompromis prema kojem bi njih dvojica bili potpuno uklonjeni sa liste ukoliko bi se naredno produženje mjera odložilo za jesen 2029. godine.
Ovo nije prvi put da države članice EU koriste pravo veta kako bi izdejstvovale uklanjanje pojedinaca sa liste sankcija. Mađarska i Slovačka su prošle godine uspješno lobirale za uklanjanje oligarha Vjačeslava Moše Kantora i ruskog ministra sporta Mihaila Degtjarova.