Poljska je pristala na dogovor Evropske unije o gornjoj cijeni ruske morske nafte od 60 dolara po barelu, javio je AFP.
Time je ta zemlja omogućila da EU napreduje s formalnim odobravanjem sporazuma tokom vikenda, saopćio je poljski ambasador u EU Andrzej Sados u petak, 2. decembra.
Varšava je u početku odgodila dogovor kako bi ispitala "mehanizam prilagodbe" kako bi gornja cijena bila ispod tržišne cijene.
Sados je rekao da će ovaj mehanizam zadržati gornju cijenu najmanje pet ispod tržišne stope.
EU sada može pokrenuti pisani postupak za odobravanje sporazuma, a namjerava ga službeno objaviti u nedjelju, rekao je Sados.
EU će od ponedjeljka početi primjenjivati embargo na isporuke ruske sirove nafte, tako da će se gornja granica odnositi na naftu koju Moskva izvozi morem u luke širom svijeta.
Bit će poduzete mjere kako bi se spriječilo da tankeri isporučuju rusku naftu prodatu iznad ove cijene, naprimjer odbijanjem da se britanskim i osiguravajućim kompanijama iz EU dozvoli da osiguraju plovila i pošiljke.
EU se već dogovorila sa Washingtonom o potrebi da se ograniči cijena koju zapadni klijenti plaćaju za rusku naftu, kako bi spriječila da Moskva profitira od rasta cijena nakon njene invazije na Ukrajinu.
Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost SAD-a John Kirby rekao je novinarima u petak, 2. decembra, da je gornja granica od 60 dolara po barelu "prikladna".
Evropska komisija je predložila gornju granicu sa uredbom prema kojoj će, ako trgovačka cijena nafte padne ispod 60 dolara, granica biti smanjena dok ne bude pet posto niža od tržišne.
Cijena Ural sirove nafte, glavne vrste koju prodaje Rusija, jeste promjenljiva, ali se trgovalo njome na oko 65 dolara po barelu dok su se ambasadori EU sastali da razgovaraju o nivou ograničenja.
Ali Poljska, koja snažno podržava susjednu Ukrajinu u borbi protiv ruskih snaga, tražila je nižu sumu, navodno bližu samo 30 dolara po barelu.
"Rezanje ruskih prihoda od prodaje energije srž je zaustavljanja ruskog ratnog stroja", rekla je estonska premijerka Kaja Kallas, dodajući da je sretna što je gornja granica smanjena za nekoliko dodatnih dolara u odnosu na ranije prijedloge.
"Nije tajna da smo htjeli da cijena bude niža", dodala je Kallas, ističući razlike unutar EU.
"Cijena između 30-40 dolara je ono što bi znatno naštetilo Rusiji. Međutim, ovo je najbolji kompromis koji smo mogli postići", kazala je.
Postoji veliki rizik za globalno tržište nafte od gubitka velikih količina sirove nafte iz Rusije, drugog svjetskog proizvođača.
To bi moglo povećati cijene benzina za vozače diljem svijeta, što je izazvalo politička previranja za američkog predsjednika Joea Bidena i čelnike u drugim nacijama.
Europa je već zaglibila u energetsku krizu, s vladama koje se suočavaju s protestima zbog skokovitog rasta troškova života, dok su zemlje u razvoju još osjetljivije na promjene u troškovima energije.
Prošle sedmice je ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio da bi svaki pokušaj Zapada da ograniči cijenu ruske nafte imao "teške posljedice" po svjetska tržišta.
Putin je rekao da neće prodavati naftu ispod cijene i da će uzvratiti nacijama koje provedu tu mjeru.
Međutim, Rusija je već preusmjerila velik dio svoje nafte u Indiju, Kinu i druge azijske zemlje po sniženim cijenama, jer su zapadni kupci to izbjegavali čak i prije embarga EU-a.
Rusija bi također mogla prodavati naftu "izvan knjiga" koristeći tankere "tamne flote" u opskurnom vlasništvu. Nafta se mogla prebacivati s jednog broda na drugi i miješati s naftom slične kvalitete kako bi se prikrilo njezino porijeklo.
Ali, Washington i nekoliko njegovih saveznika -- Grupa sedam velikih industrijaliziranih demokratija (G7), EU i Australija – najavili su da će istrajati na ovoj mjeri.
Međutim, predstoji još neizvjesnosti.
Ograničenja vezana uz COVID-19 u Kini i usporavanje globalne ekonomije mogli bi značiti manju žeđ za naftom.
To je ono na što su OPEC i savezničke zemlje proizvođači nafte, uključujući Rusiju, ukazali smanjivanjem opskrbe svijeta u oktobru.
Ministri nafte iz grupe proizvođača ovog energenta OPEK+ sastat će se u nedjelju u Beču.
Izvori: AFP, Reuters
