Novi Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) Bosne i Hercegovine – jedan od tri ključna reformska zakona koje Bosna i Hercegovina mora usvojiti ukoliko želi da nastavi na putu ka Evropskoj uniji – ponovo je u središtu političkih sukoba.
Nakon što je sjednica Savjeta ministara 2. decembra propala zbog odbijanja dnevnog reda zbog ministara Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), ista tema 8. decembra ponovo dolazi pred državne ministre.
No, umjesto očekivanog napretka, zakon izaziva sve veće tenzije.
Nacrt predviđa proširenje sastava VSTS-a i uvođenje etničkih kvota – najmanje četiri člana iz svakog konstitutivnog naroda i dvoje iz reda ostalih – što je naišlo na kritike pravosudnih udruženja, eksperata, organizacija civilnog društva, ali i Venecijanske komisije.
To savjetodavno tijelo Savjeta Evrope za pravna i ustavna pitanja poručuje da u izboru članova pravosudnog regulatora prioritet mora biti stručnost, a ne etnička pripadnost.
Visoki sudski i tužilački savjet imenuje sudije i tužioce u svim sudovima i tužilaštvima u BiH (osim ustavnih sudova), te odlučuje o njihovom napredovanju, disciplinskim mjerama, premještajima i razrješenjima.
Pored toga kontroliše njihov rad i profesionalno ponašanje, usvaja etičke kodekse, pravilnike i druge akte koji uređuju pravosuđe, vodi proces provjere imovine i integriteta pravosudnih funkcija.
Šta je sporno za sudije i tužioce?
Udruženje tužilaca entiteta Federacija BiH je u saopštenju 2. decembra poručilo da se "protivi" načinu na koji se donosi zakon, koji je, navode, vrlo kratko bio u javnoj raspravi.
"Rok između objavljivanja konačnog nacrta Zakona i njegovog stavljanja na glasanje bio je izuzetno kratak, što nije omogućilo adekvatnu stručnu analizu, javnu raspravu niti uključivanje svih relevantnih aktera u pravosuđu", navodi se u saopštenju.
Takođe, istakli su da su sa kolegama iz drugog entiteta, Republike Srpske, uprkos kratkom roku, poslali "niz primjedbi" na zakon.
No, ministar pravde BiH, Davor Bunoza, na konferenciji za medije 4. decembra, izjavio je da je prethodni nacrt zakona, vrlo sličan novom, bio dovoljno dugo na javnoj raspravi početkom godine.
Kako je rekao, Brisel ima vrlo stroge zahtjeve, "koji su i te kako oprečni sa stručnim udrugama BiH, sa stavovima entiteta".
"Mi moramo pokušati naći neki kompromis, ali isto tako postoji velika opasnost. Ako se ne budemo pridržavali onih minimuma koji su postavljeni od strane EU, čak i da usvojimo zakon, može se desiti da oni kažu 'ovo nije dovoljno za evropski put', bez obzira što ćemo značajno popraviti naše pravosuđe", upozorava Bunoza.
Šta je tražila Venecijanska komisija?
Venecijanska komisija već godinama daje stavove i preporuke po pitanju pravosudnih reformi u BiH, ali i o tome koliko su ispunjeni drugi uslovi u procesu evrointegracija.
Komisija se posljednji put oglasila o Nacrtu zakona o VSTS-u u martu ove godine, kada su komentarisali verziju koja nije izglasana u bh. parlamentu.
Većina stavki koje su tada kritikovali su ostale iste i u novoj verziji zakona.
Komisija je naglasila da je prioritet u izboru članova VSTS mora biti stručnost, a ne etnička pripadnost, što su isticali i prethodnih godina.
Predlažu da bh. vlasti u zakon uvedu period tranzicije, u kojem bi se iz tijela koje mora imati minimum pripadnika određenih naroda, polako pređe do tijela u koje bi članovi bili postavljani isključivo po zaslugama.
Komisija je upozorila da postoji rizik od političkog uticaja na imenovanje članova, obzirom da se jedan član bira direktno iz državnog Parlamenta.
Kritikovali su rješenje kojim je moguće da se članovi VSTS biraju prije nego što se završi provjera imovine, što otvara prostor za zloupotrebe.
Tražili su i da proces izbora članova bude transparentan, uz uključivanje struke i javnosti.
Venecijanska komisija je savjetodavno tijelo Savjeta Evrope koje pruža pravne i ustavne preporuke državama radi jačanja demokratije, ljudskih prava i vladavine prava.
Sastoji se od nezavisnih stručnjaka za ustavno i međunarodno pravo, kao i za ljudska prava.
Šta kažu pravni stručnjaci?
Zakon o VSTS BiH je jedan od tri uslova, koja zemlja mora da usvoji ako želi da nastavi proces evrointegracija.
Uz njega, Evropska komisija od BiH traži usvajanje Zakona o sudovima, te izbor glavnog pregovarača sa EU.
Nacrt zakona predviđa povećanje članova VSTS sa 15 na 20, od čega osam sudija, osam tužilaca, te četvoro članova van pravosudne zajednice, koje bi birali Savjet ministara, Parlamentarna skupština te advokatske komore entiteta.
Predviđeno je uvođenje etničkih kvota po kojima bi svaki konstitutivni narod imao najmanje četiri člana, te još dvoje iz reda ostalih.
Za Envera Išerića, doktora pravnih nauka, nedovoljno su ispoštovane preporuke Venecijanske komisije poput etničkih kvota, naknadno donesenih pravilnika umjesto preciznih zakonskih rješenja.
Išerić podsjeća da se Venecijanska komisija o ovoj verziji zakona nije ni izjasnila, te smatra da treba prije usvajanja sačekati njihov stav, i stav EU.
S druge strane, Asim Crnalić, advokat i bivši član VSTS, kaže za RSE da su etničke kvote potrebne ovoj instituciji, obzirom na sastav države. On od Evropske unije očekuje da "neće praviti problem ukoliko nisu ispunjene sve preporuke Venecijanske komisije".
"Naše društvo je naprosto takvo da imamo Srbe, Hrvate, Bošnjake i svi trebaju biti predstavljeni u Vijeću", smatra Crnalić.
Za razliku od njega, Enver Išerić tvrdi da se ovime vrši diskriminacija nosilaca pravosudnih, odnosno tužilačkih funkcija.
"Najbolje bi bilo rješenje da se etnička kvota uopšte ne uvodi u pravosudni sistem, nego da se nosioci pravosudnih funkcija biraju u skladu sa stručnim sposobnostima i profesionalizmom", istakao je on.
U zakonu se vodilo računa i o polnoj ravnopravnosti, pa bi trebalo da ima najmanje osam članova jednog pola.
Kako bi sastav bio uravnotežen, žrijebom bi se odredile institucije iz kojih će biti birani članovi VSTS, da bi bila osigurana adekvatna etnička i polna zastupljenost.
Takođe postoji mogućnost da članovi preuzmu mandat u VSTS i prije nego što se završi provjera njihove imovine.
Istovremeno, ostavljen je prostor da se određene oblasti urede pravilnicima koje će VSTS naknadno usvojiti.
Enver Išerić smatra da je ovo "nedopustivo".
"Potrebno je zakonom, po mom mišljenju, urediti što je moguće i preciznije sva pitanja kako u praksi ne bi dolazilo do pogrešnog tumačenja, do proizvoljnog tumačenja i kako se ne bi izradom ovih podzakonskih akata odstupalo od samog cilja zakonodavca koji donosi te zakone", upozorava Išerić.
Nacrt zakona je kritikovao i Transparency International BiH, tvrdeći da predstavlja "rizik od daljeg urušavanja nezavisnosti pravosuđa".
"Umjesto da otkloni ranije identifikovane probleme, nacrt ih dodatno osnažuje kroz, između ostalog, učvršćivanje etničke kvote u članstvu Savjeta, koje postaju trajno pravilo", upozorava Transparency.
Dodaju da se ključne procedure prepuštaju podzakonskim aktima, te da ostaje moguć politički uticaj na izbor članova VSTS.