Privremena vlada ratom pogođene regije Tigray u Etiopiji pobjegla je nakon što su pobunjenici ušli u glavni grad regije. Nacionalna vlada najavila je "jednostrani prekid vatre" da bi poljopivrednici mogli mirno da rade i da bi humanitarna pomoć mogla biti podieljena. Glasnogovornik pobunjenika rekao je da nema mnogo volje za primirjem.
Pobunjeničke snage u etiopskoj sjevernoj regiji Tigray zauzele su glavni grad Mekelle, što je izazvalo ulične proslave i prisililo vladine zvaničnike na bijeg.
Stanovnici su izvijestili o slavlju uz vatromet i hiljade građana koji su mahali zastavama na ulicama.
Vlada koja je zauzela Mekelle u novembru nakon što su pobunjenici odbacili političke reforme i zauzeli vojne baze, sada je pozvala na "humanitarni prekid vatre" u regiji.
Ovih dana su mediji izvještavali o obnovljenim borbama između boraca Oslobodilačkog fronta naroda Tigraya (TPLF) i vladinih snaga izvan Mekellea.
Ali, u brzoj ofanzivi u ponedjeljak pobunjeničke snage neočekivano su ponovno zauzele grad.
U izjavi koju je objavila vlada Nacionalne države Tigray pohvalili su se "zapanjujućom pobjedom", rekavši da je Mekelle "sada pod potpunom kontrolom odbrambenih snaga Tigraya".
Pozvali su građane i pobunjeničke snage "da ostanu budni, neumorni i u stalnoj pripravnosti dok se Tigray ne oslobodi svih napadačkih snaga".
Glasnogovornik pobunjenika Getachew Reda sugerisao je da nema puno volje za primirjem, rekavši CNN-u: "Naši ciljevi su umanjenje borbenih sposobnosti neprijatelja... Nećemo se zaustaviti sve dok Tigray ne bude očišćen od svih neprijateljskih snaga. Učinit ćemo sve što je potrebno ."
Jedan vladin zvaničnik potvrdio je AFP-u da su pobunjenici zauzeli Mekelle.
Zvaničnik je rekao da je privremena vlada odlučila otići nakon što su pobunjenici opkolili grad "sa svih strana", dodajući: "Svi su otišli. Posljednji su otišli popodne ... Regija nema vladu."
Federalne trupe napale su Tigray u novembru, izazvavši globalno negodovanje i osudu premijera Abiya Ahmeda, dobitnika Nobelove nagrade za mir. Vlada je rekla da su djelovali nakon napada pobunjenika na vojne baze, a Oslobodilački front naroda Tigraja, koji je ranije vladao Etiopijom skoro tri decenije, svrgnut je u roku od šest sedmica. Vlada i pobunjenici su došli u sukob zbog političkih promjena u etnički utemeljenom državnom uređenju.
Trupe iz susjedne Eritreje takođe su ušle u sukob da podrže etiopsku vladu.
Tigrajci čine pet posto stanovnika Etiopije, ali već dugo imaju značajan uticaj u zemlji. TPLF je dominirao politikom i snagama sigurnosti od 1991. do 2018. godine, kada je izabran Ahmed, poslije čega je oslabila njihova moć.
Većini od 5,5 miliona ljudi u Tigrayu potrebna je pomoć u vidu hrane. U borbama su smrtno stradale hiljade osoba, a 350.000 osoba trpi glad, pokazala je nedavno analiza UN-a koju Vlada Etiopije nije priznala. Raseljeno je više od dva miliona ljudi.
SAD, Irska i Velika Britanija za hitan sastanak SB UN o Tigraju
Sjedinjene Američke Države (SAD), Irska i Velika Britanija zatražile su hitan sastanak Vijeća sigurnosti UN o Tigrayu. Ovaj sastanak, koji bi bio otvoren za javnost, mogao bi se održati u petak, rekli su isti izvori, navodi AFP.
Francuska, koja predsjedava Vijećem sigurnosti treba da odredi datum i vrijeme sastanka.
Od izbijanja sukoba u novembru, zapadne zemlje nisu uspjele da održe sastanak otvoren za javnost o Tigrayu jer su neke afričke zemlje, Kina, Rusija kao i druge članice Vijeća sigurnosti ocijenile da je riječ o unutrašnjem pitanju Etiopije.
Posljednji sastanak Vijeća sigurnosti o Tigrayu bilo je 15. juna i održan je iza zatvorenih vrata, kao i svi prethodni sastanci održani od novembra.
Izvor: BBC, Guardian, AFP
