Na današnji dan, 15. septembra 2008., bankrotirala je američka investiciona banka Lehman Brothers, što je uzdrmalo svjetsku ekonomiju i, prirodno, odrazilo se i na Crnu Goru.
Skoro 160 godina stara američka investiciona banka propala je zbog krize na tržištu hipotekarnih kredita, što je izazvalo veliki globalni ekonomski zemljotres i pad svjetske ekonomije.
Kina se sve vrijeme dobro držala, Amerika i Evropska unija su upumpavale stotine milijardi u svoje finansijske i privredne sisteme, pa je i crnogorska Vlada preduzela određene mjere.
Problem je, međutim, što isprva Vlada nije željela da javno prizna, da će kriza zahvatiti i Crnu Goru.
"Prvo je Vlada govorila da će nas svjetska kriza zaobići a onda je Vlada dosta vremena izgubila u nekim pripremama velikih radova, prvenstveno mislim na auto put," rekao je predsjednik upravnog odbora kompanije Aktiva Integra Mladen Bojanić.
"Vlada je izgubila dragocjeno vrijeme, govoreći da će kriza zaobići Crnu Goru", kaže i ekonomski analitičar Vasilije Kostić, koji naglašava da je to apsolutno nemoguće u maloj i visoko uvozno-zavisnoj crnogorskoj ekonomiji, koja je potpuno izložena uticajima svjetskog, evropskog i regionalnog tržišta.
"Ne može se reći da Vlada nije reagovala ali je to uradila sa zakašnjenjem. Međutim, u ekonomiji kao i u drugim oblastima odluke koje nemaju dobar tajming nijesu dobre odluke. Ne mogu da kažem da su loše.U svakom slučaju, efekti vladinih odluka su bili mnogo manji nego što bi bili kada je za to bilo vrijeme," rekao je Kostić.
Povlačenje deopozita
Prvi pojavni oblik ekonomske krize u Crnoj Gori je bio pad povjerenja u bankarski sektor, odnosno, talas masovnog povlačenja depozita iz banaka. To je prouzrokovalo skoro potpunu obustavu kreditiranja građana i privrede, čime se kriza proširila i na realni sektor.
Država je reagovala donošenjem Zakona o zaštiti bankarskog sistema, ali benefit od ovog akta, kroz jeftinu jednogodišnju pozajmicu od 44 miliona eura, je imala samo Prva banka, koju kontroliše porodica premijera Mila Đukanovića.
Ostale banke su se oporavljale uz pomoć svojih matičnih banaka u inostranstvu. Vlada je, krajem 2008. donijela i paket mjera za pomoć privredi, što je podrazumijevalo smanjenje poreza na dohodak fizičkih lica, sa 15 na 12 odsto, smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje, ukidanje naknade za korišćenje građevinskog zemljišta, smanjenje cijena električne energije za malu i srednju privredu.
Naredne godine je ukinuto mjesečno akontativno plaćanje poreza na dobit pravnih lica, a porez na dohodak fizičkih lica je smanjen sa 12 na devet odsto.
U međuvremenu, pored privrede i bankarskog sektora, stradalo je i domaće tržište kapitala, koje je prije krize doživljavalo pravi "bum".
Bojanić iz Aktive, koja se bavi investicijama, smatra da su zakazale i nezavisne, nadležne institucije. Centralna banka i Komisija za hartije od vrijednosti mogle su da daleko bolje reaguju u oblasti nadzora i kontrole finansijskog tržišta, smatra on.
"Povjerenje u tržište kapitala je na veoma niskom nivou. Puno će vremena proći da se investitori ponovo osmjele da ulažu u crnogorsko tržište kapitala," rekao je Bojanić.
Javnost je, u međuvremenu, više puta podsjećana da je vladin paket antikriznih mjera vrijedan oko 10 odsto bruto domaćeg proizvoda, odnosno, više od 300 miliona eura. Ukazivano je da su mjere usmjerene na očuvanje likvidnosti privrede i bankarskog sistema, odnosno, da bi sve druge intervencije, dugoročno gledano, bile kontraproduktivne.
Pored Prve banke, u vrijeme krize je i podgorički Kombinat aluminijuma dobio izdašnu državnu pomoć: za djelimično finansiranje socijalnog programa izdvojeno je pet miliona eura, kao i subvencije za električnu energiju u iznosu od 60 miliona eura za četiri godine. Vlada će izdati državne garancije KAP-u do 135 miliona eura za kredit za finansiranje socijalnog programa.
Zauzvrat, država će postati vlasnik 50 odsto akcija koje većinski vlasnik, Centralno-evropska aluminijumska kompanija ruskog tajkuna Olega Deripaske, posjeduje u KAP-u, i tako povratiti polovinu onoga što je ruskom investitoru, prije nekoliko godina, prodato za svega 50-ak miliona eura.
"Djelovanje u tom smislu proizvelo je i niz drugih negativnih posljedica. Stvorila je ekonomska očekivanja kod drugih privrednih subjekata da će Vlada uvijek rješavati probleme tako da se negativan eho tog prevelikog miješanja u pitanja privrede loše prenio i na druge sektore," rekao je Kostić.
Skoro 160 godina stara američka investiciona banka propala je zbog krize na tržištu hipotekarnih kredita, što je izazvalo veliki globalni ekonomski zemljotres i pad svjetske ekonomije.
Kina se sve vrijeme dobro držala, Amerika i Evropska unija su upumpavale stotine milijardi u svoje finansijske i privredne sisteme, pa je i crnogorska Vlada preduzela određene mjere.
Problem je, međutim, što isprva Vlada nije željela da javno prizna, da će kriza zahvatiti i Crnu Goru.
"Prvo je Vlada govorila da će nas svjetska kriza zaobići a onda je Vlada dosta vremena izgubila u nekim pripremama velikih radova, prvenstveno mislim na auto put," rekao je predsjednik upravnog odbora kompanije Aktiva Integra Mladen Bojanić.
"Vlada je izgubila dragocjeno vrijeme, govoreći da će kriza zaobići Crnu Goru", kaže i ekonomski analitičar Vasilije Kostić, koji naglašava da je to apsolutno nemoguće u maloj i visoko uvozno-zavisnoj crnogorskoj ekonomiji, koja je potpuno izložena uticajima svjetskog, evropskog i regionalnog tržišta.
"Ne može se reći da Vlada nije reagovala ali je to uradila sa zakašnjenjem. Međutim, u ekonomiji kao i u drugim oblastima odluke koje nemaju dobar tajming nijesu dobre odluke. Ne mogu da kažem da su loše.U svakom slučaju, efekti vladinih odluka su bili mnogo manji nego što bi bili kada je za to bilo vrijeme," rekao je Kostić.
Povlačenje deopozita
Prvi pojavni oblik ekonomske krize u Crnoj Gori je bio pad povjerenja u bankarski sektor, odnosno, talas masovnog povlačenja depozita iz banaka. To je prouzrokovalo skoro potpunu obustavu kreditiranja građana i privrede, čime se kriza proširila i na realni sektor.
Država je reagovala donošenjem Zakona o zaštiti bankarskog sistema, ali benefit od ovog akta, kroz jeftinu jednogodišnju pozajmicu od 44 miliona eura, je imala samo Prva banka, koju kontroliše porodica premijera Mila Đukanovića.
Ostale banke su se oporavljale uz pomoć svojih matičnih banaka u inostranstvu. Vlada je, krajem 2008. donijela i paket mjera za pomoć privredi, što je podrazumijevalo smanjenje poreza na dohodak fizičkih lica, sa 15 na 12 odsto, smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje, ukidanje naknade za korišćenje građevinskog zemljišta, smanjenje cijena električne energije za malu i srednju privredu.
Naredne godine je ukinuto mjesečno akontativno plaćanje poreza na dobit pravnih lica, a porez na dohodak fizičkih lica je smanjen sa 12 na devet odsto.
U međuvremenu, pored privrede i bankarskog sektora, stradalo je i domaće tržište kapitala, koje je prije krize doživljavalo pravi "bum".
Bojanić iz Aktive, koja se bavi investicijama, smatra da su zakazale i nezavisne, nadležne institucije. Centralna banka i Komisija za hartije od vrijednosti mogle su da daleko bolje reaguju u oblasti nadzora i kontrole finansijskog tržišta, smatra on.
"Povjerenje u tržište kapitala je na veoma niskom nivou. Puno će vremena proći da se investitori ponovo osmjele da ulažu u crnogorsko tržište kapitala," rekao je Bojanić.
Javnost je, u međuvremenu, više puta podsjećana da je vladin paket antikriznih mjera vrijedan oko 10 odsto bruto domaćeg proizvoda, odnosno, više od 300 miliona eura. Ukazivano je da su mjere usmjerene na očuvanje likvidnosti privrede i bankarskog sistema, odnosno, da bi sve druge intervencije, dugoročno gledano, bile kontraproduktivne.
Pored Prve banke, u vrijeme krize je i podgorički Kombinat aluminijuma dobio izdašnu državnu pomoć: za djelimično finansiranje socijalnog programa izdvojeno je pet miliona eura, kao i subvencije za električnu energiju u iznosu od 60 miliona eura za četiri godine. Vlada će izdati državne garancije KAP-u do 135 miliona eura za kredit za finansiranje socijalnog programa.
Zauzvrat, država će postati vlasnik 50 odsto akcija koje većinski vlasnik, Centralno-evropska aluminijumska kompanija ruskog tajkuna Olega Deripaske, posjeduje u KAP-u, i tako povratiti polovinu onoga što je ruskom investitoru, prije nekoliko godina, prodato za svega 50-ak miliona eura.
"Djelovanje u tom smislu proizvelo je i niz drugih negativnih posljedica. Stvorila je ekonomska očekivanja kod drugih privrednih subjekata da će Vlada uvijek rješavati probleme tako da se negativan eho tog prevelikog miješanja u pitanja privrede loše prenio i na druge sektore," rekao je Kostić.