Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Zahtjevan put ka ekološkoj Crnoj Gori


Crnogorski ribar u Bokokotorskom zalivu

Crna Gora je otvorila pregovore u poglavlju 27 – Životna sredina i klimatske promjene na Međuvladinoj konferenciji o pristupanju Evropskoj uniji (EU) u Briselu, što je ocjenjeno kao još jedan značajan korak naprijed na evropskom putu Crne Gore.

Evropski komesar za proširenje Johanes Han je rekao da će Evropska komisija nastaviti da podržava integraciju Crne Gore u EU na ekspertskom i finansijskom planu.

Crnogorski šef diplomatije Srđan Darmanović koji je predvodio podgoričku delegaciju na međuvladinoj konferenciji, ocijenio je da se sada otvaraju nove aktivnosti u okončanju reformskog procesa.

"Uvjeren sam da ćemo otvaranjem posljednjeg poglavlja obilježiti novi momentum procesu integracija ne samo za Crnu Goru, nego i za ostale zemlje regiona", rekao je Darmanović.

Troškovi za ovo poglavlje će iznositi preko milijardu i po eura, a reforme u oblasti ekologije su ranije ocjenjene kao jedne od najtežih u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

Sa kojim izazovima će se Crna Gora suočiti, postoje li stručni kapaciteti, politička i profesionalna volja za sprovođenje zahtjevnih standarda u oblasti zaštite životne sredine, samo su neka od pitanja koja će se otvoriti u narednom periodu.

Konačno otvaranje pregovaračkog poglavlja 27 trebalo bi da doprinese usvajanju evropskih standarda u oblasti ekologije i da krajnji rezultat bude da se Crna Gora pozicionira kao ekološka država, kako to inače piše i u Ustavu Crne Gore.

Otvaranje poglavlja 27, za Vladu Crne Gore predstavlja potvrdu uspješno sprovedenih reformi u svim oblastima koje se tiču životne sredine i klimatskih promjena.

"Takođe, to je potvrda odlučnosti i posvećenosti Vlade i cijelog društva zaštiti životne sredine, očuvanju svoje bogate biološke raznolikosti i sprovođenju principa i standarda održivog razvoja", navedeno je u saopštenju Vlade objavljenom pred održavanje Međuvladine konferencije o pristupanju Evropskoj uniji u Briselu.

Za Natašu Kovačević iz nevladine organizacije Green Home i Aleksandra Perovića iz ekološke organizacije Ozon, otvaranje poglavlja 27 predstavlja početak implementacije direktiva i evropskih propisa, te saniranje dosad učinjene štete po životnu sredinu u Crnoj Gori.

"U dosadašnjem periodu je implementacija evropskih propisa ozbiljno zaostala, posebno u dijelu zaštite prirode, upravljanja otpadom, kvaliteta vode i emisijom gasova u vazduh. Za posljednjih deset godina Crna Gora nije uspjela da odgovori na prioritetni zadatak koji je definisan strategijom za pristupanje, a koji se tiče značajnog jačanja kapaciteta ekološke inspekcije koje je preporučeno od strane Evropskog parlamenta", kaže Nataša Kovačević.

"Sada će morati da se primjenjuju standardi", navodi Aleksandar Perović, "jer je životna sredina Crne Gore životna sredina Evrope".

"Mislim da trenutno nemamo političku volju sa vrha, da se ekološka država na neki način pozicionira kao razvojni pravac. Životnu sredinu doživljavamo kao problem, kao neku barijeru, možda i ekonomski trošak. A ne shvatamo da bi nam to zapravo bila jedna sjajna smjernica gdje bi na globalnom nivou mogli da Crnu Goru učinimo prepoznatljivom destinacijom. A pri tom ne mislim na taj masovni turizam, nego na nešto što bi podrazumijevalo održivi razvoj u skladu sa ciljevima Ujedinjenih nacija", ističe Perović.

U nevladinom sektoru smatraju da su ključne potrebe za ispunjavanje standarda iz pregovaračkog poglavlja 27: ljudski i stručni resursi, sredstva za saniranje crnih ekoloških tačaka, promjena svijesti o otpadu, te izgradnja niza objekata koji se odnose na upravljanje otpadom.

Nataša Kovačević iz Green Home smatra da će biti potrebno vrijeme za uspostavljanje novih standarda, te da se neće moći u kratkom periodu zatvoriti poglavlje ekologije.

"Mi treba da shvatimo da otvaranje poglavlja 27 je konkretan korak Evropske unije ka strožim zahtjevima i primjeni ozbiljnijih mehanizama. U cijeloj državi postoje samo četiri gradska postrojenja prečišćavanje otpadnih voda, preko 350 divljih deponija, Pljevlja su među najzagađenijim gradovima na svijetu...", riječi su Nataše Kovačević.

Kovačević objašnjava da ne postoji dugoročni plan na lokalnom i nacionalnom nivou kako da se riješi ovaj problem, a "ni dosadašnje mjere nisu dale rezultate".

"Ako se uporedimo sa Hrvatskom, ona je otvorila i zatvorila pregovaračko poglavlje u roku od deset mjeseci. Takav plan bi za Crnu Goru bio poguban posebno zbog situacije kada državne institucije nemaju potreban administrativni i finansijski kapacitet da na optimalan način da implementiraju vrijednosti evropske tekovine", kaže Kovačević.

Činjenica je da je Crna Gora u prethodnih minimum pedesetak godina bila industrijska zemlja i da je to ostavilo posljedice po životnu sredinu.

Prema riječima Aleksandra Perovića iz Ozona, Crnu Goru čekaju velike obaveze koje se ne mogu izbjeći jer je životna sredina Crne Gore ujedno životna sredina Evrope.

Kada je riječ o investitorima, državna administracija bi trebalo da dovodi društveno odgovorne kompanije, kaže Perović.

"Čelnici Skupštine i Vlade treba da shvate da ono što su pričali u teoriji treba da sprovedu u praksi. To je prilično kompleksno poglavlje koje podrazumijeva čitav set promjene zakonodavstva, primjenu raznih evropskih standarda, pa će konkretno na terenu morati da se pokažu neke stvari koje su do sada bile u najavama", navodi Perović.

"Crna Gora mora", naglašava Perović, "da se administrativno zaštiti od priliva sumnjivih i kontroverznih projekata".

"To je dokaz da danas nemamo ni administrativnih kapaciteta ni političke volje da se zapravo standardi primijene. Mislim da živimo u jednom prilično dramatičnom trenutku i da smo zaboravili da je ekološka država razvojna šansa i da koristimo to da budemo jedinstveni na planeti", dodaje Aleksandar Perović.

Najveći ekološki problemi Crne Gore koji bi trebalo da budu sanirani kako bi oblast životne sredine dostigla standarde Evropske unije, prema riječima ekološkinje Jelene Marojević su:

  • Upravljanje otpadom. U Crnoj Gori ima oko 300 nelegalnih deponija i smetlišta, a među legalnim je veoma malo onih koje funkcionišu po modernim ekološkim standardima.
  • Upravljanje vodama, predstavlja drugu najproblematičniju ekološku oblast jer će rješavanje tih problema biti najteže i najskuplje.
  • Gradnja malih hidroelektrana. Relativno nov problem na koji je nedavno upozorio i Evropski parlament Rezolucijom u kojoj se kaže da mnogi od 80 hidroenergetskih projekata koji su već dobili dozvole nisu u skladu sa međunarodnim konvencijama ili zakonodavstvom Evropske unije, pa je neophodno da ti projekti budu revidirani.
  • Zagađenje vazduha. Opština Pljevlja se nalazi u vrhu najzagađenijih gradova Evrope. U Pljevljima Vlada želi da pored postojeće Termoelektrane gradi novu. “Pljevlja su lider među najzagađenijim mjestima u Evropi”, ocijenjeno je iz Alijanse za zdravlje i životnu sredinu (HEAL) - evropske organizacije koja se bavi pitanjem uticaja životne sredine na zdravlje ljudi, a koja upozorava na prevelik broj preranih smrti zbog lošeg kvaliteta vazduha na ovim prostorima. Pored Pljevalja, i drugi gradovi se suočavaju sa problemom zagađenog vazduha kao što su: Podgorica, Nikšić i Bar.
  • Devastacija zaštićenih prostora izgradnjom infrastrukture. Najnoviji primjer je posljedica gradnje dionice autoputa na rijeku Taru. Uticaj izgradnje autoputa Bar – Boljare na rijeku Taru je odnedavno u fokusu pažnje domaće i međunarodne javnosti. Dio NVO upozorio na izmještanje korita rijeke Tare, koja na UNESCO-voj listi svjetske prirodne baštine, zbog radova na autoputu. Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) uputila je Evropskoj komisiji pismo zabrinutosti o stanju rijeke Tare u dijelu sliva koji je, kako je saopšteno, devastiran uslijed izgradnje autoputa Bar – Boljare.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG