Dostupni linkovi

Preko Pariza do čistog vazduha


Ugalj, glavno gorivo crnogorske industrije (ilustracija)

Era crnogorske industrije koja se u najvećoj mjeri oslanja na ugalj kao izvor energije mogla bi u narednim godinama biti okončana.

Naime, sva postojeća i buduća energetska postrojenja i fabrike moraće da u najskorijoj budućnosti ugalj zamijene obnovljivim i ekološki čistijim izvorima energije .

Crna Gora se na to obavezala i zvanično – potvrđivanjem Sporazuma o klimatskim promjenama iz Pariza u crnogorskom parlamentu.

Svijet decenijama priča ali i radi na uvođenju novih, čistijih tehnologija i izvora energije za industriju koja je do sada trovala planetu prekomjernom emisijom štetnih gasova.

Došao je trenutak da i Crna Gora da svoj doprinos tako što će, kako su isplanirali domaći stratezi do 2030. godine za trećinu smanjiti emisiju štetnih gasova u odnosu na nivo iz 1990. godine.

To će biti veliki izazov za državu čija industrija kao glavno gorivo koristi ugalj, a posebno za najvećeg zagađivača Termoelektranu Pljevlja koja radi još 1982. godine, ali i za druge fabrike starijeg datuma poput KAP-a, Željezare Nikšić.

No, moraće da se mijenjaju shodno obavezama koje je Crna Gora preuzela potvrđivanje pariškog sporazuma, ali i zbog sve oštrije regulative EU u toj oblasti, kaže za Radio Slobodna Evropa Jelena Marojević iz NVO Green Home:

„Postoje za njih dvije opcije... Ili će smanjiti obim poslovanja, odnosno proizvodnje a samim tim i emisije štetnih gasova, ili će se odlučiti za nešto što bi trebalo da bude tržišno prihvatljivije za njih, a to je da ulože znatna finansijska sredstva kako bi modernizovali i upodobili svoje tehnologije.“

Performans NVO Green Home
Performans NVO Green Home

Odbacivanje fosilnih goriva poput uglja kao izvora energije i prelazak na čistiju energiju, biće imperativ za sva buduća postrojenja, što svakako uključuje i drugi blok Termoelektrane u Pljevljima, čija se dugo najavljivana gradnja još čeka.

Do izgradnje nove, u staroj Termoelektrani u Pljevljima, koja su u jednom trenutku bila i najzagađeniji evropski grad, radiće na smanjenju emisije štetnih gasova, ističe za RSE nekadašnji izvršni direktor te fabrike Filip Vuković:

„Što se tiče rekonstrukcije postojećeg bloka ona će se uglavnom svoditi na zaštitu od sumpor dioksida. To znači više se neće emitovati sumpor dioksid u atmosferu, smanjiće se ta pojava kisjelih kiša i to će pozitivno uticati na zdravlje ljudi, mještana koji žive u selima i naseljima u blizini Termoelektrane.“

Glavni cilj kojem teže 148 zemalja potpisnica pariškog sporazuma na globalnom nivou jeste smanjenje emisije, u prvom redu ugljen dioksida ili karbona, kako ga još nazivaju.

Istovremeno, EU namjerava da do 2050. potpuno neutrališe emisiju štetnih gasova, odnosno da je svede na nulu.

Zemlje koje pregovaraju sa Briselom o članstvu, nemaju izbora osim da slijede sve oštrije ekološke standarde koje nameće EU, kaže za RSE ekspert za energetiku iz BiH Mirza Kušljugić.

Profesor Kušljugić kaže da EU već sada ima sistem oporezivanja onih preduzeća koja emituju više štetnih gasova od onoga što su dozvoljeni nivoi.

A šta to znači kada je pozicija Crne Gore i drugih zemalja Balkana u pitanju?

„To bi vam značilo u budućnosti postepeno oporezivanje svih emitera. To bi u Crnoj Gori mogla biti Željezara, Termoelektranu u Pljevljima vjerovatno ne bi oporezivali jer je stara, ali ako se bude gradila nova onda treba voditi računa da će ona za desetak godina ući u taj sistem koji se zove The EU Emission trading system. Najkasnije do 2030. godine se očekuje da sve zemlje Balkana uđu u taj sistem. Dakle, što se Crne Gore tiče na udaru oporezivanja po standardima EU bi bila velika industrijska preduzeća“, kaže profesor Mirza Kušljugić.

Ako je do sada bilo moguće da država progleda kroz prste velikim preduzećima kada su ekološki standardi u pitanju, to u narednom periodu neće biti moguće zbog pregovora koje će voditi sa EU, između ostalih i u ovoj oblasti, kaže Jelena Marojević iz Green Home.

Marojević poziva i crnogorsku državu i preduzeća da ozbiljno shvate preuzete obaveze :

„Što prije shvate da će u jednom trenutku morati ipak da investiraju u svoje tehnologije, to će biti bolje za sve nas. Biće bolje i za njih jer će moći da nastave da posluju ako na vrijeme krenu da se transformišu. Naravno je da će biti dobro i za državu jer ako u suprotnom dozvoli privatnim preduzećima da ne poštuju ove ekološke standarde onda će ona morati da plaća penale.“

Podsjetimo, Pariski sporazum do sada je ratifikovalo 148 država članica Okvirne konvencije UN o klimatskim promjenama, od ukupno 197 zemalja.

Sporazum je stupio na snagu 4. novembra 2016. godine.

  • 16x9 Image

    Predrag Tomović

    Nesuđeni pravnik završio je u novinarstvu. Prošao "školu" radija Free Montenegro, Antene M. Imao i kratak izlet na TV IN, ali se nakon toga vratio staroj ljubavi - radiju.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG