Dostupni linkovi

Dvoličnost srbijanske i hrvatske politike prema BiH


Ilustrativna fotografija: Midhat Poturović
Politička kriza u Bosni i Hercegovini ovih dana dodatno je usložnjena i negativnim vanjsko-političkim okolnostima, posebno proizvoljnim tumačenjem prava i uloge Srbije i Hrvatske, potpisnica Dejtonskog sporazuma.

Domaći analitičari kažu kako se „u dvoličnosti“ politike koju vode Tadić, Josipović i Kosor želi prikriti sopstvena odgovornost za rat i njegove posljedice na urušavanje države i bh. društva. Cilj je, kako navode, realizovanje neostvarenih ratnih ciljeva etnoteritorijalne podjele Bosne i Hercegovine.

Neriješeno ustavno uređenje, ali i konstantno zaoštravanje političkih prilika u Bosni i Hercegovini, dodatno se komplikuje u posljednje vrijeme zbog miješanja susjednih zemalja u bh. politički život. Srbija i Hrvatska kao potpisnice Dejtonskog sporazuma zbog te činjenice daju sebi za pravo puno više nego što im to sporazum dozvoljava kao garantima mira u Bosni i Hercegovini. To potvrđuje i nedavni sastanak srbijanske i Vlade Republike Srpske, kojeg analitičari nazivaju posljednjim izrazom nepriznavanja države BiH.

Sastanak predstavnika Vlade Srbije i Republike Srpske, 18. mart 2011.
S druge strane, Hrvatska, kako navodi Sulejman Redžić, predsjednik „Kruga 99“, je u stalnom kolebanju između verbalnog priznanja suvereniteta države BiH i faktičkog neprihvatanja tog suvereniteta.

„Cijenimo da kroz izuzetno pojačanu saradnju između Beograda i zamišljene Banjaluke, formiranje određenih institucija kao što su zajedničke sjednice vlada entiteta RS i Republike Srbije, i sve veću ’zabrinutost’ zvaničnog Zagreba za položaj konstitutivnog naroda Hrvata u BiH prave se značajna odstupanja od temeljnih odredbi Dejtonskog sporazuma“, kaže Redžić.

A da Srbija i Hrvatska prave odstupanja od Dejtonskog sporazuma, potvrđuje i Kasim Trnka, profesor ustavnog prava. On kaže kako se u sporazumu eksplicitno navodi da su se BiH, tadašnja Savezna Republika Jugoslavija i Republika Hrvatska obavezale da priznaju jedna drugu kao ravnopravne države. Specijalnim vezama entiteta sa susjednim zemljama ne smije biti narušen suverenitet i teritorijalni integritet države, navodi Trnka.

„Jedna formulacija koja djeluje kao jedna floskula i koju vrlo često koriste u međunarodnoj zajedinci, a i u susjednim državama - da se navodno neće miješati u unutrašnje stvari - ali ’kako se dogovore tri konstitutivna naroda’. A onda lidere iz tih naroda zovu na konsultacije i tamo im daju direktne instrukcije šta treba da rade“, kazao je Trnka.

Bumerang

Za Slavu Kukića, profesora mostarskog Sveučilišta, Dejtonski sporazum susjedne zemlje tumače na način da utiču na dezintegraciju procesa u BiH. Prema njegovim riječima, Srbija i Hrvatska ne poštuju BiH kao državu, čime se vraća filozofija sa početka devedesetih godina prošlog vijeka, odnosno destabilizacija i rasturanje BiH.

„Ako vi hoćete tumačiti Dejtonski mirovni sporazum na način da organizirate sjednicu svoje državne vlade sa vladom samo jednog dijela BiH, onda to nije potpora suverenitetu BiH, nego shvaćanje RS kao zasebne države. Dakako, ne može u potpunosti ruke oprati niti Hrvatska. U zadnjih mjesec dana imali smo dva saopćenja predsjednika Republike i premijera hrvatske vlade. Prvo od tih saopćenja je izravno miješanje u unutarnje stvari druge države. I nakon drugog saopćenja, po povratku u BiH, lideri dva HDZ-a su zapravo isti dan najavili formiranje međužupanijskog vijeća i sazivanje Hrvatskog narodnog sabora i na taj način u javnost odaslali poruku kako je zeleno svjetlo za to dobiveno iz Hrvatske
", navodi Kukić.

Prema riječima Bojana Zeca Filipovića, predsjednika Liberalne stranke, Hrvatska i Srbija se miješaju u unutrašnje bosanskohercegovačke prilike zbog njihovih dnevno-političkih potreba, što im se može vratiti kao bumerang.

„Kad god je bilo koja od zemalja iz našeg komšiluka imala bilo kakvu aspiraciju ili bavila politikom koja je proizvodila po njihovom sudu kratkotrajnu nestabilnost zarad njhovih dnevno-političkih potreba, uvijek se to vraćalo kao bumerang puno brže“,
ocjenjuje on.
Šijaković: Međunarodna zajednica, čini mi se da je potpuno primijenila neku strategiju održanja statusa kvo, ili smanjila tu neku brigu za funkcionalnu ili održivu BiH.

Dvoličnost koju vodi srbijanska i hrvatska politika prema Bosni i Hercegovini, ocjenjuje Ivan Šijaković, profesor banjalučkog Univerziteta, posljedica je neodlučnosti politike koju u Bosni i Hercegovini i regiji vodi međunarodna zajednica.

„Problem je zaista dvostruki. I međunarodna zajednica, čini mi se da je potpuno primijenila neku strategiju održanja statusa kvo, ili smanjila tu neku brigu za funkcionalnu ili održivu BiH“,
smatra Šijaković.

S obzirom na sve učestalija uplitanja susjeda u politički život BiH, postavlja se pitanje da li je moguće vratiti politički dignitet nosiocima suverene, ustavne vlasti BiH na svim nivoima. O tome Slavo Kukić kaže:

„Sve dotle dok pomoć za naše unutarnje muke tražimo na strani, bilo da je u Srbiji ili u Hrvatskoj ili kod Svevišnjega, a ne orijentiramo se traganju za unutarnjim koncenzusima kako urediti svoju zemlju da u njoj bude svima široko i da se u njoj nitko ne osjeća ugroženim, ovdje neće biti dobro. To je nužna pretpostavka bilo kakve promjene u BiH prema europskom sustavu vrijednosti.“

Pogledajte komentare (13)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG