(Fotogalerija: Prosvjed u Zagrebu protiv nasilja nad ženama, 6. rujan 2010.)
Enis Zebić
Nedavna ubojstva žena u Glini i Benkovcu bila su povod da aktivistice Autonomne ženske kuće od nadležnih institucija zatraže sprečavanje daljih ubojstava i nasilja nad ženama. U Hrvatskoj je prošle godine - od vlastitog muža ili partnera – ubijena 21 žena.
Od vrata do vrata, od jedne institucije do druge krenula je u ponedjeljak grupa aktivistica Autonomne ženske kuće obraćajući se svima koji provode zakone koji bi trebali bolje štititi žene od nasilja njihovih partnera. Koja je poruka – objasnila je koordinatorica Autonomne ženske kuće Neva Tolle.
„Prvenstveno tražimo od svih nadležnih institucija kod kojih smo bile da vjeruju iskazu žene i njenom iskustvu o nasilju. Žene ne lažu o svojim iskustvima nasilja i malo koja će vam reći da je žrtva ako nije. Zapravo – nijedna, jer one se prvenstveno toga srame. One se stide činjenice da su pretučene i da su preživjele nasilje, i prije će biti sklone umanjiti ga, pričajući što su preživjele, nego reći čitavu istinu. Pogotovo ako nemate odnos povjerenja, a za to je potreban neki vremenski period,“ kazala je ona.
U ponedjeljak se pokucalo na vrata Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa, Državnog odvjetništva i zagrebačkog Centra za socijalnu skrb. A razloga ima više nego mnogo.
Naime, domaća istraživanja govore da je svaka treća žena proživjela neki oblik fizičkog nasilja, psihičko nasilje preživljava gotovo svaka žena, a svaka druga žena proživjela je neki oblik seksualnog nasilja.
Kada se radi o „partnerskom“ nasilju, dakle nasilju u vezi, prema europskim istraživanjima svega jedna od deset žena-žrtava prijavljuje nasilje, a seksualno nasilje prijavljuje tek svaka dvadeseta.
Ne tretirati jednako počinitelja i žrtvu
U Ministarstvu unutarnjih poslova nitko ih nije primio da preuzme njihove zahtjeve, jer – kažu u ministarstvu – nisu bile najavljene. A što traže od policije, podsjetila je Neva Tolle.
„Da redovito pišu i kaznene prijave, a ne samo prekršajne prijave u slučajevima nasilja u obitelji. Također, tražimo od policije da počinitelja nasilja i žrtvu nasilja ne tretira jednako, što se vrlo često događa, pa onda takva žena zbog prijedloga policije kao drugooptužena završava u prekršajnom postupku na sudu i biva jednako sankcionirana, iako je ona – ponavljam- žrtva, a ne počinitelj nasilja,“ rekla je Tolle.
Inače, ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko priznao je u ponedeljak kako čelni ljudi ministarstva vrlo često nisu zadovoljni ponašanjem policajaca na terenu kada se radi o nasilju nad ženama, da je dijalom za to kriv i nedorečeni zakon, i da treba nastupiti zajedno.
Naslabija karika je država, jer ona za sada još nije objedinila sve te elemente i nije ih natjerala da unutar svog resora svatko radi maksimalno odgovorno, da primjenjuje zakon u žurnom postupku, i da doista štite žrtvu, a sankcioniraju počinitelja, kaže Neva Tolle.
„Prema tome, mi ćemo predložiti da svaki pojedinačni slučaj zlostavljanja ili potencijalnog zlostavljanja multidisciplinarno nadziremo i kontroliramo i na vrijeme postupamo. Hoće li trebati i neke zakonske izmjene, to ćemo još vidjeti. Mislim da je to pojava kojoj doista trebamo stati na kraj i da je ovo jedini način,“ smatra Karamarko.
Ženske aktivistice dobile su odbijenicu i u Državnom odvjetništvu, u Ministarstvu pravosuđa primila ih je tek glasnogovornica, a jedino je ravnateljica zagrebačkog Centra za socijalnu skrb izišla pred svoju ustanovu i preuzela zahtjeve što su ih aktivistice napisale na velikom panou.
Neva Tolle upozorava da se ne može izdvojiti „najslabiju kariku“ među ovim institucijama, jer dobar rad jedne nema efekta ako nije praćen dobrim radom ostalih.
„Ne može se govoriti o najslabijoj karici! Naslabija karika je država, jer ona za sada još nije objedinila sve te elemente i nije ih natjerala da unutar svog resora svatko radi maksimalno odgovorno, da primjenjuje zakon u žurnom postupku, i da doista štite žrtvu, a sankcioniraju počinitelja,“ poručila je Tolle.