Dostupni linkovi

Srbija i Crna Gora: Hronika prećutanog genocida


Sahrana dijela ubijenih 1995. godine, Potočari, 11. jul 2016.
Sahrana dijela ubijenih 1995. godine, Potočari, 11. jul 2016.

I ove godine nijedna insitucija države Srbije neće zvanično obeležiti godišnjicu srebreničkog genocida. Dvadeset i jednu godinu od masovnog ubistva Bošnjaka i ovoga puta to će učiniti samo nevladine organizacije.

Dok u Bosni i Hercegovini brojne porodice iz godine u godinu iznova preživljavaju tragediju svojih najmilijih, u Srbiji je često na delu negiranje i relativizacija događaja u Srebrenici koji su u presudama Međunarodnog krivičnog suda pravde okarakterisani kao genocid.

Majke, sestre i rođake žrtava, Potočari, Srebrenica, 10. jul 2016.
Majke, sestre i rođake žrtava, Potočari, Srebrenica, 10. jul 2016.

Srbija već više od dve decenije izbegava da događaje u Srebrenici jula 1995. nazove pravim imenom, s delimičnim izuzetkom da je pre šest godina, u vreme vlasti Demokratske stranke, parlament posle burne rasprave usvojio Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici.

Međutim, jedanaest poslanika Skupštine Srbije aktuelizovalo je pitanje usvajanja Rezolucije o osudi genocida po hitnom postupku. To je, međutim, naišlo na protivljenje Tomislava Nikolića, predsednika Srbije i nekada drugog čoveka Šešeljeve radikalne stranke.

„Donositi rezolucije u kojima bi se samo jedan narod istakao kao žrtva – ne ide. Moramo svi da pokažemo da odbacujemo zločince iz svojih redova i da cenimo srpske žrtve koje su nastale zato što su i drugi narodi imali zločince. Ja sam spreman za takav opšti stav, a pojedinačno ne predlažem ništa što bi istaklo da smo samo mi Srbi bili žrtve. To je bilo vreme rata, kada su mnogi činili zločine, 'ajde da mi zajedno odemo na stratišta žrtava. Predlagao sam to Bakiru Izetbegoviću, ali on to nikada nije prihvatio“, poručio je Nikolić.

Uporan u javnom prisećanju na više od osam hiljada žrtava koje su u Srebrenici ubile snage pod kontrolom tadašnje Vojske republike Srpske iz godine u godinu je civilni sektor

Performans "Žena u crnom" u centru Beograda
Performans "Žena u crnom" u centru Beograda

Nevladina, antiratna organizacija „Žene u crnom“ u nedelju uveče je u centru Beograda održala performans "Srebrenica 8372", kojim se aludira na broj srebreničkih žrtava, uz obezbeđenje jakih policijskih snaga.

"Pamćenje", "Odgovornost", "Solidarnost", "Nikada nećemo zaboraviti genocid u Srebrenici" poruke su upućene sa skupa.

„To je i poruka državi da je neophodno da što pre usvoji Rezoluciju o genocidu u Srebrenici jer bi time napravila jedan diskontinuitet sa politikom zločina prethodnog režima. Ne može se govoriti o nekakvom pomirenju, niti se može govoriti o dobrosusedskim odnosima i stabilnosti ukoliko se ne ispune elementarne pretpostavke za to - a to je poštovanje sudski utvrđenih činjenica i obelodanjivanje istine“, rekla je predstavnica "Žena u crnom" Staša Zajović.

Zlatko Paković, pozorišni reditelj i kritičar, ukazuje da aktuelni trenutak potvrđuje da je u Srbiji, osim negiranja i relativizacije zločina, na snazi sveukupni revizionizam mračne prošlosti.

Zlatko Paković
Zlatko Paković

„U Srebrenici je izvršen genocid. Međunarodno pravo je taj zločin Vojne komande Republike Srpske nad Bošnjačkim življem uvidelo kao genocid. Republika Srbija koja priznaje međunarodno pravo i koju to pravo priznaje odbija da usvoji ovo pravno određenje dimenzije zločina u Srebrenici kao genocidaza koji je suodgovrno njeno državno rukovodstvo od pre 21 godine. Uzmemo li u obzir sve besramne revizionističke procese kojima se pred srpskim sudovima rehabilizuju četnici i kvinslinzi postaje nam jasno da pravosudni sistem u Srbiji ne radi u interesu istine i Srbije. U duhu ovih revizija koje totalno deformišu pogled u istoriju, ali i pogled u budućnost jeste i odbijanje suočavanja sa istinom o genocidnosti zločina Srebrenici“, zaključuje Paković.

Nedorečenost zvanične Podgorice

Kao i svake godine, u Podgorici jej obilježen Dan sjećanja na civilne žrtve ratova na prostorima bivše SFRJ. Međutim, iako je ovaj datum svjesno izabran jer se poklapa sa komemoracijom u Memorijalnom centru u Potočarima, čini se da Crna Gora nije u potpunosti izgradila odnos prema genocidu u Srebrenici.

„Crna Gora se stidi, ali još uvijek nije spremna da otvoreno prizna“, rekao je doskorašnji predsjednik Skupštine Crne Gore, Ranko Krivokapić, sublimirajući sopstvenu ocjenu odnosa Crne Gore prema genocidu u Srebrenici.

„Srebrenice nema u udžbenicima zato što su voljni ili nevoljni saučesnici iz Crne Gore, te politike velikodržavlja koja je dovela do zločina još uvijek na vlasti“, kaže Krivokapić koji podsjeća da su u Crnoj Gori „udžbenici i prije uništavani kao što je bio slučaj sa udžbenikom za četvrti razred srednje škole zbog pominjanjaj saradnje vlasti sa Slobodanom Miloševićem, vjerovatno i zbog Srebrenice“.

Ranko Krivokapić
Ranko Krivokapić

„To je tako zato što oni koji su bili kreatori politike uništenja i zla, sada vladaju u novom vrednosnom sistemu. Isti ljudi sa drugim, potpuno suprotstavljenim ideologijama. Oni koje su ćerali sada ih, kao manjinske partije, podržavaju. To je paradoks - da žrtve počinju služiti progoniteljima, ali takvo je stanje u Crnoj Gori“, rekao je Krivokapić.

U NVO Centar za građansko obrazovanje smatraju da je jedan od problema - ignorisanje skorije prošlosti.

„Danas imamo ljude na vlasti koji su i tih '90-tih godina, kada su se dešavala sva ta strašna zlodjela, bili na vlasti. Negdje bi direktno i snosili odgovornost da se danas te teme dovode u fokus. Dakle, konkretno ne postoji politička volja da se na adekvatan način ti zločini istraže, adekvatno procesuiraju i da se odgovorni izvedu pred lice pravde“, kaže predstavnica CGO, Tamara Milaš.

Koliko je odnos Crne Gore prema Srebrenici, ali i ostalim civilnim žrtvama ratova '90-ih koji su vođeni na prostorima bivše SFRJ nedorečen, govori i izjava Mirsada Rastodera, predstavnika Foruma Bošnjaka Crne Gore – da i dalje obilježavanje Dana sjećanja i Dana Srebrenice zavisi od nečije dobre volje.

Filip Vujanović u Srebrenici 11. jula 2015. godine, ilustrativna fotografija
Filip Vujanović u Srebrenici 11. jula 2015. godine, ilustrativna fotografija

„Već je sedam godina od ustanovljenja Dana sjećanja i usvajanja evropske Rezolucije o Srebrenici, međutim, još nije uvršten u kalendar značajnih datuma u Crnoj Gori i Forum Bošnjaka apeluje da se 11. jul i zvanično obilježava. Smatramo da je to dug našeg društva i države“, zaključio je Rastoder.

Hiljade kamenih grobnih obilježja u Potočarima svjedoče težini zločina izvršenog nad nedužnim građanima Srebrenice, samo zato što su se rodili pod znakom polumjeseca, kazao je mitropolit Mihailo u pismu gradonačelniku Srebrenice i reisu Islamske zajednice BiH, koje je javno pročitano u Potočarima.

"Svi koji se na ovom prostoru osjećamo ljudima nosimo to breme zla na svojim plećima, i molimo se svevišnjem da se više nikada ne ponovi takav genocid, kakav savremeni svijet nije vidio od Drugog svjetskog rata“, rekao je vladika Crnogorske pravoslavne crkve, Mihailo.

U međuvremenu su se oglasile i pojedine partije. Pozitivna Crna Gora i Građanski pokret URA su osudile genocid u Srebrenici u čemu im se pridružila i Bošnjačka stranka koja ipak podsjeća da je Skupština Crne Gore, 2009. godine, usvajanjem Rezolucije Evropskog parlamenta o osudi genocida u Srebrenci, prva u regionu, napravila krupan iskorak, u pravcu suočavanja sa tragičnim događajima iz bliske prošlosti.

  • Slika 16x9

    Milan Nešić

    Reporter i novinar beogradskog biroa Radija Slobodna Evropa od septembra 2012. do februara 2019. Uređivao i vodio dnevne radijske informativne emisije. Sa terena izveštavao o razornim poplavama koje su pogodile Srbiju proleća i jeseni 2014. godine, u saradnji sa kolegama uradio desetine reportaža sa balkanske migrantske rute, kako iz Srbije, tako i iz Mađarske i Makedonije. Bavio se dnevno-političkim, ekonomskim, društvenim i temama iz oblasti evrointegracija Srbije. Kada se ne bavi najvećom strašću, novinarstvom, uživa sa svojim timom - Aleksom i Dušicom.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG