Još se ne zna gdje su nestale donacije

U nekoliko navrata formirane su komisije koje su trebale ispitati gdje je nestao novac. Novoformirana parlamentarna komisija, koja je dobila zadatak da istraži ko je i kako trošio međunarodne donacije u BiH, već na početku rada ocijenila je kako će to biti težak i naporan posao.

Uspostavom nove parlamentarne komisije za utvđivanje trošenje donatorskih sredstava BiH bi konačno mogla zatvoriti jedno od najkontroverznijih pitanja od rata naovamo. S obzirom da je prethodna komisija svoj rad okončala zbog opstrukcija, koje su kulminirale nedostatkom sredstava za rad, ni novu ne čeka bolja atmosfera, kaže predsjedavajući Komisije Sefer Halilović:

„Ja očekujem da će biti opstrukcija u smislu prošlo je vrijeme, nema dokumentacije, opstrukcije u smisli saradnje. Dakle, mislim da će ti biti prvi korak. I drugi korak – kad budemo došli do nekih konkretnih podataka i pokazatelja, mislim da će biti prijetnji i pritisaka itd.“

Najveći predmet interesovanja komisije jeste gdje je nestalo najmanje osam milijardi KM kojima za sada nema traga.

Posljedice malverzacija s donacijama najviše je osjetila i još uvijek osjeća povratnička populacija, naglašava Fadil Banjanović Bracika, vođa povratka u zvorničko naselje Kozluk:

„Kada se samo kaže na dnevniku stotine miliona maraka za povratnike, 50 miliona za povratnike, a mi danas imamo 2.000 domaćinstava koja su bez električne energije. Običan čovjek koji se vratio treba da ima struju, treba da ima vodu, treba da ima liječenje. O kakvoj mi pravdi pričamo? O kakvoj mi pričamo transparentnosti ako samo znamo u prošloj godini da su stotine miliona maraka bile namijenjene za povratnike, a mi to pitanje nismo mogli riješiti?“

Bivši predsjednik komisije Tihomir Gligorić tvrdi kako su u vrijeme dok je on bio na čelu najveće opstrukcije dolazile iz Vijeća ministara BiH. Gligorić smatra da nema političke volje da se utvrdi istina, te navodi primjer:

“U Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa pri Savjetu ministara BiH su evidentirali 11,8 milijardi KM, da tri milijarde KM nisu evidentirana, to su sredstva Evropske komisije, i imate 14 milijardi i 800 miliona – i onda vam na kraju u Skupštini predlože sedam milijardi i 200 miliona i još vam na kraju napišu da BiH nema utvrđen sistem kontrole tokova novčanih sredstava. Kakva može biti ozbiljna država koja ne kontroliše svoje financijske tokove?“

No iznos koji je BiH dobila uveliko premašuje procjene Ministarstva koje je bilježilo samo one donacije po bilateralnim sporazumima, koji se u prvih pet godina nisu potpisivali, kaže direktor Biroa za humanitarna pitanja Žarko Papić:

„Procjene o donacijama, koje smo radili za period 1996.-2003., bile su između 40 i 60 milijardi dolara. Na to dolaze troškovi međunarodnog intervencije u BiH, od IFOR-a preko SFOR-a do EUFOR-a, tako da ta suma uveliko prelazi 100 milijardi dolara. Uostalom, BiH je po glavi stanovnika primila najviše donacija u istoriji. To je podatak iz međunarodnih izvora. Problem je u tome što ne postoji precizna evidencija tih donacija.”

S obzirom da najveća sumnja pada na osobe koje su dio najvišeg političkog establišmenta u BiH, biće teško osigurati da se predmeti nađu na sudu. Prethodna analiza prošla je ugluho, kaže Gligorić:

„I zaključke koje smo na kraju usvojili u Skupštini BiH i dostavili nadležnima, kao što su OSA, SIPA, Kancelarija za reviziju, Tužilaštvo BiH, nisu ništa po tom pitanju uradili, iako smatram da je bilo dovoljno elemenata da provedu određene istražne radnje ili procesuiraju već nešto od toga.“

Njegov nasljednik, Halilović, upozorava da se jedan od razloga krije i u političkim uticajima na istražne organe:

„Jer je nevjerovatno zapravo da, pored toliko medijskih nastupa, nije reagovala nijedna agencija za istragu i da nije nijedan tužilac, od opštinskog do državnog, reagovao, što govori očigledno da postoji sprega između politike, odnosno ovih ljudi koji su vjerovatno direktno umiješani u kriminalne radnje kad su donacije u pitanju, i sudova i tužilaštava.“

No povratnici su davno prestali vjerovati u priče o utvrđivanju istine. Svaki put kad se nešto ne želi otkriti - formira se komisija. Isto čeka i ovu, kaže Banjanović:

„Ja sam ovdje pesimista jer oni ljudi koji su kreirali ovu politiku, koji su trošili, sada sigurno neće dozvoliti da dođe do istine, da dođe pokazivanja tih ljudi, do procesuiranja jer sigurno da su se desile velike zloupotrebe i oko održivog povratka i oko donacija za mehanizaciju i oko puteva koji su koštali stotinama puta više od realne cijene, tako da oni ljudi koji su to mijesili, koji su napravili ovu čorbu sigurno neće dozvoliti da se sada u nju uđe i da se sve otkrije.“

S obzirom na vremensku distancu i činjenicu da se klima u Parlamentu i u Vijeću ministara donekle promijenila, članovi novoformirane komisije za utvrđivanje trošenja donacija kažu kako neće odustati jer ovaj put vjeruju da će im i građani dati svoju podršku.