Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore odlučilo je 22. marta da odloži izručenje osumnjičenog za malverzacije sa kriptovalutama Hyeonga Do Kvon (Do Kwon) Južnoj Koreji.
Istog dana je donijeta odluka da mu se oduzme pasoš kako bi ostao u Crnoj Gori do izručenja.
Do Kvonu u subotu, 23. marta, ističe četvoromjesečna kazna zatvora zbog falsifikovanja isprava, zbog čega je osuđen u Crnoj Gori.
On je, sa svojim poslovnim partnerom Čang Junom uhapšen u Crnoj Gori 23. marta 2023. godine kada su koristeći falsifikovane pasoše pokušali da otputuju za Dubai, privatnim letom.
Odmah po hapšenju od Crne Gore su njegovu ekstradiciju zatražile SAD i Južna Koreja zbog finansijskih malverzacija sa kriptovalutama.
Odluku da južnokorejski državljanin Do Kvon bude izručen Južnoj Koreji, a ne Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), po skraćenoj proceduri donio Viši sud 20. marta, a potom potvrdio Apelacioni sud. Ta presuda je bila pravosnažna.
Na nju je reagovalo je 21. marta Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) tražeći od Vrhovnog suda zaštitu zakonitosti u slučaju Do Kvon.
Tužilaštvo naime smatra da je povrijeđen zakon jer se "esktradicija u skraćenoj proceduri primjenjuje samo u onim predmetima izručenja kada je podnijeta jedna molba za izručenje".
Kada ima više zahtjeva primjenjuje se redovna procedura odlučivanja o ekstradiciji, smatra tužilaštvo . A Do Kvona su potraživale SAD i Južna Koreja .
Južnokorejske vlasti su Do Kvona terete za prevaru i kršenje zakona o tržištu kapitala, a Komisija za vrijednosne papire SAD za organizovanje prevare s vrijednosnim papirima kripto imovine u vrijednosti više milijardi dolara.
Suđenje po tužbi američke Komisije treba da počne 25. marta.
Sudovi u Crnoj Gori su do sada više puta različito odlučivali o zahtjevima Južne Koreje i SAD da im se izruči Do Kvon.
Prvo pravno tumačenje je bilo da će o tome odlučiti ministar pravde Andrej Milović, koji je rekao da će Do Kvon biti izručiti SAD jer je iz te države stigao prvi zahtjev za ekstradiciju.
Crnogorski zakon propisuje da prvenstvo ima zemlja koja prva podnese zamolnicu za izručenje.
Iz Višeg suda je onda saopšteno da ministar ne može odlučivati jer se ne radi o redovnom već o "skraćenom postupku" ekstradicije, u kome odluku donosi sud.
U daljim postupcima , sudovi su različito tumačili pristigle zahtjeve za ekstradiciju.
Ambasada SAD je 25. marta prošle godine Ministarstvu pravde dostavila notu kojom je traženo privremeno pritvaranje radi izručenja Do Kvona.
Južna Koreja je dan kasnije, dostavila zamolnicu za izručenje.
I dok je u prvoj odluci, od 20. februara ove godine Viši sud notu Ambasade tretirao kao zamolnicu i odlučio da ga izruči SAD, Apelacioni sud je to problematizovao i 5. marta ukinuo tu odluku.
U drugoj odluci od 7.marta, Viši sud je odlučio da Južna Koreja ima prednost za njegovo izručenje.
Sve odluke je donosilo isto tročlano vijeće sudija Višeg suda.
