Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Ograđivanje od Dodikovog stava o Krimu


Mural sa likom ruskog predsjednika Vladimira Putina na zidu u gradu Jalta, Krim, fotoarhiv

Nakon što je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik za "Ruski reporter" ponovio tezu da je za njega Krim dio Rusije i da je "neophodno" da BiH prizna to jednostrano pripajanje, Ministarstvo vanjskih polova Ukrajine krajem prošle sedmice uputilo je BiH protestnu notu.

U protestnoj noti koju je zaprimilo Ministarstvo vanjskih poslova BiH, te je proslijedilo Predsjedništvu BiH, upozorili su i na najave da Dodik planira posjetiti Krim, te da posjet bilo kojeg stranog dužnosnika Krimu bez saglasnosti ukrajinskih vlasti predstavlja kršenje ukrajinskih zakona i međunarodnog prava.

Na ukrajinsku notu oglasio se saopštenjem i predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić koji je kazao kako je Dodik govorio u svoje ime te da "njegova podrška nelegalnoj aneksiji Krima, nije stav države BiH, već Dodikov lični stav".

Ličnim istupima koji nisu usaglašeni ni u jednom tijelu BiH, narušava se imidž koji je BiH izgradila na polju vanjske politike kroz učešće u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (VSUN) ili predsjedavanjem Vijeća Evrope kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) bivši šef Misije BiH pri Evropskoj uniji, Osman Topčagić.

"Sigurno da onda taj kredibilitet ukupni i utisak o našoj vanjskoj politici narušava i kvari. A s druge strane, ovakvi istupi, pogotovo po ovakvom specifičnom pitanju Krima, nisu ni usaglašeni s vanjskom politikom EU. Ranije smo vidjeli da je Predsjedništvo BiH donijelo jednu odluku da se BiH praktično automatski usaglašava sa EU i da se mi priklanjamo takvom stavu", navodi Topčagić.

Da će BiH ipak slijediti evropski kurs u saopštenju je potvrdio i Komšić rekavši kako BiH ostaje, privržena stajalištu EU koja ne priznaje referendum na Krimu, niti njegov ishod, te da će postupati po odluci EU.

Dodiku nije prvi put

Bivši ambasador BiH u Francuskoj i Egiptu Slobodan Šoja kaže kako je Dodikova izjava problematična ne zbog toga o čemu je govorio, već prvenstveno što je to njemu, ali i drugim članovima Predsjedništva sistem dozvolio da se tako ponašaju.

"Mislim da je mnogo veća šteta načinjena BiH nego bilo kome, Rusiji ili Ukrajini zbog toga što mi nemamo pravu spoljnu politiku, nemamo sistemsku spoljnu politiku nego imamo privatnu i privatizovanu spoljnu politiku i ja ne bih nikoga od članova Predsjedništva izuzeo iz toga, pošto su oni poznati po tome da istupaju sa vlastitim, a nikad stavovima Predsjedništva. Zato ja mislim da to što je gospodin Dodik kazao je kazao kao jedan iskusan političar koji, da se razumijemo, bere poene kod Rusa. Ukrajinci su veoma osjetljivi na pitanje Krima, kao što su Srbi osjetljivi na pitanje Kosova", izjavio je Šoja.

Dodik je slične izjave o Krimu davao i ranijih godina, a od njegovih se stavova već ogradilo Predsjedništvo BiH. Još kao predsjednik Republike Srpske otvoreno je podržavao pripajanje Krima Rusiji. Sa istom retorikom nastavio je i kada je došao u Predsjedništvo BiH.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG