Dostupni linkovi

Svježi vjetar na crnoj listi


Riječ je o vrlo pragmatičnom političaru: Srđan Puhalo, psiholog (na slici: Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske)

Nakon objave sankcija Miloradu Dodiku i njegovog obraćanja javnosti, analitičari upozoravaju da je nacionalistička retorika i secesionistička politika predsjednika Republike Srpske (RS) trebala biti sankcionisana prije nekoliko godina. Takođe se naglašava da se stavljanje na "crnu listu" odnosi na njega kao pojedinca, a ne na enititet ili cijeli srpski narod.

Članovi Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), oglasili su se danas povodom sankcija koje su uvedene njihovom predsjedniku Dodiku. U saopštenju, koje su potpisali potpredsjednici stranke Željka Cvijanović, Marko Vidaković, Radovan Višković, Nebojša Radmanović i Nikola Špirić navodi se kako je riječ o neskrivenom i arogantnom napadu na volju građana RS-a.

Istovremeno, ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak, obraćajući se novinarima u Bijeljini, istakao je da sankcije koje su uvele Sjedinjene Američke Države nisu usmjerene ni protiv RS-a ni protiv Bosne i Hercegovine, iako će imati posljedice i po RS i BiH.

Politički analitičar Almir Terzić takođe upozorava da je neprihvatljiva praksa da se stavlja znak jednakosti između Dodika, RS-a i srpskog naroda.

"Američka administracija kao i evropska, bitnu razliku pravi između Dodika i srpskog naroda. Mislim da je, generalno, Milorad Dodik pokušao da uvuče javnost u svoju priču i na svoju stranu, jer je cijelo vrijeme govorio samo o tome kako se on ne osjeća da je pod sankcijama. Na taj način, Milorad Dodik pokušava da uvuče cijeli entitet, odnosno cijeli srpski narod, u tu priču i da kaže 'ja sam taj jedini koji predstavlja srpski narod, ja se obraćam u ime svih Srba i svih građana koji žive u Republici Srpskoj', što apsolutno nije tačno", navodi Terzić.

"Pucanj u prazno" su takođe očekivanja koje je iznio Dodik, kako će nova američka administracija imati drugačiji odnos prema njegovom podrivanju države Bosne i Hercegovine, nepoštivanju Ustava i odluka Ustavnog suda i pričama o izlasku RS-a iz BiH, ističe Adnan Huskić, predavač na Sarajevskoj školi za nauku i tehnologiju.

"Ko može uopšte zamisliti da će novi američki predsjednik Donald Trump, u ovako kompleksnoj globalnoj situaciji u koju ulazi i u kojoj su otvorena brojna pitanja – od trgovinskih odnosa, odnosa prema NATO-u, prema EU, prema Kini, i drugih, razmišljati o Miloradu Dodiku, RS-a i BiH? Ja to sebi ne mogu drugačije predstaviti nego kao politički delirijum Milorada Dodika i njegovih istomišljenika", kaže Huskić.

Milorad Dodik
Milorad Dodik


Na pitanje kako komentariše to što se povodom sankcija nije oglasio član Predsjedništva i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ) Dragan Čović, Huskić kaže: "Ovdje je suštinsko pitanje šta Čović uopšte može reći i čime može da pravda činjenicu da je slijepi pratilac Milorada Dodika – i to je ključni razlog što on, a ni HDZ, nemaju šta da kažu u aktuelnoj situaciji."

To je inače, konstatuje Huskić, vrlo nezgodna situacija za Dragana Čovića.

"Jer već postoji pritisak Njemačke prema Hrvatskoj da se odustane od dosadašnje politike podržavanja Dragana Čovića u pitanjima koja nisu suštinski vezana za ono što su njemački vanjskopolitički ciljevi prema Bosni i Hercegovini i Zapadnom Balkanu – to uporno insistiranje na rješavanju hrvatskog pitanja, iako je jasno da to pitanje destabilizuje odnose ne samo u Federaciji već stavlja ogroman pritisak na pokušaj Nijemaca, unutar njemačko-britanske inicijative i kasnije novog pristupa Evropske unije, da Bosnu i Hercegovinu prvo socio-ekonomski stabilizuje. Dragan Čović je i do sada bio u raznim situacijama u kojima nije imao odgovor na određena pitanja, kao 'najeuropejac u BiH', ali i neko ko ima čvrstu saradnju, političku osovinu sa Miloradom Dodikom", smatra Huskić.

Tema koja je takođe prisutna u bh. javnosti je put Dodika od miljenika Zapada i "daška svježeg vjetra na Balkanu", kako je nekada govorila šefica američke diplomatije Madeleine Albright, do stavljanja na crnu listu SAD-a.

Kao nada Zapada je označavan i zbog toga što je bio među onim malobrojnim koji su se usprotivili politici Srpske demokratske stranke (SDS) i Radovana Karadžića, pozivajući na izručenje ratnih zločinaca Haškom tribunalu, te je u februru 2004. rekao, "da ističu posljednji mjeseci za hapšenje Karadžića i ostalih optuženih za ratne zločine". Danas je njegov odnos prema presuđenim ratnim zločincima sasvim drugačiji jer ih doživljava kao heroje ili počasne građane.

Igra Dodika ili stvari Dodik

Psiholog iz Banjaluke ​Srđan Puhalo navodi kako je u stvari teško odlučiti koji je Milorad Dodik, "onaj pravi".

"Dodik je vrlo pragmatičan političar, i mi, u stvari, ne znamo koji je lik pravi – da li onaj iz 1990-ih i početka 2000. godine ili ovaj sada. Činjenica je da se njegova politika i njegova retorika promijenila za 180 stepeni. Ako analizirate te godine, prosto vidite dva Milorada Dodika. On je 2006. godine, kada je došao na vlast, počeo naglo da koristi nacionalnu retoriku, da daje manje ili više vjerovatna obećanja po budućnost i Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Činjenica je i da je na taj način prilično lako dobijao izbore od 2006. do danas", ističe Puhalo.

Upravo ga je ta retorika, navodi Srđan Puhalo, pozicionirala kao najvećeg zaštitnika Srba, najvećeg zaštitnika Republike Srpske.

"Čini mi se interesantno da je za tu retoriku, koja je bila sve jača, sve neodmjerenija, međunarodna zajednica imala razumijevanja dok je to bila samo retorika. Ali, Dodik je prešao s riječi na djela. Referendum je vjerovatno bio crvena linija koju međunarodna zajednica, zapadne zemlje, više nisu htjele da tolerišu. Tako je veoma teško reći da li je ovo 'igra' Milorada Dodika, u kojoj se on možda preigrao, ili je to stvarni Milorad Dodik koji je došao na svoje i da se on 2000. godine ustvari pretvarao. On tvrdi da se stavovi mijenjaju i da je sazreo kao političar, što možemo da vjerujemo ili ne vjerujemo, ali je činjenica da se politika radikalno promijenila i da to više nije onaj Dodik iz 1990-ih i početka 2000. godine", kaže Puhalo.

Srđan Puhalo: Dodikova politika se radikalno promijenila
Srđan Puhalo: Dodikova politika se radikalno promijenila


Svoju ne samo nacionalističku nego i bahatu, neodmjerenu pa i "siledžijsku" retoriku, Dodik je pokazao i u obraćanju javnosti nakon što je odluka o sankcijama objavljena, kada je žestoko napao ambasadoricu SAD-a u BiH Maureen Cormack.

"Mislim da je predsjednik Republike Srpske napravio jedan presedan, neviđen u diplomatskoj praksi. Nedopustivo je i krajnje nekorektno vrijeđanje ambasadorice SAD-a, prvenstveno i pogotovo zato što se radi o ženi. Mislim da je, u najmanju ruku, predsjednik Republike Srpske trebao da prećuti taj dio svog obraćanja u javnosti, kada je u pitanju ime američke ambasadorice. Nije sebi nikako smio dozvoliti da ne bude džentlmen u načinu i ophođenju prema američkoj ambasadorici", kaže Terzić za RSE.

Ministar Igor Crnadak je u četvrtak izjavio da je sankcije Miloradu Dodiku uveo State Department, a ne Američka ambasada u Sarajevu.

"Dodikova ideja da ambasadoricu Cormack proglasimo 'personom non grata' je nerazumna i potpuno pogrešna", rekao je Crnadak.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG