Dostupni linkovi

Krivična prijava protiv Dobrice Ćosića


Dve nevladine organizacije Komitet pravnika za ljudska prava - Jukom i Helsinški odbor za ljudska prava za Srbiju podnele su krivičnu prijavu protiv književnika Dobrice Ćosića zbog izaživanja nacionalne, rasne i verske mržnje protiv albanskog naroda u najnovijoj knjizi „Vreme zmija“.

Osim tabloida koji su krivičnu prijavu prokomentarisali u svom stilu „Babe tužile dedu“, aludirajući na Sonju Biserko i Biljanu Kovacević Vučo koje se nalaze na celu dve nevladine organizacije koje su reagovale na spornu rečenicu, u javnosti ova tužba nije šire komentarisana. Ako se izuzme opet jedan cinični tekst ozbiljnog dnevnog lista Borba, koji je raspisao konkurs za novog oca nacije, dok je Dobrica Ćosić u zatvoru.

To su, naravno, manje ili više duhovita , odnosno neduhovita poigravanja sa jednom ozbiljnom temom u srpskom društvu-jezikom mržnje.
Rečenica na koju su reagovale dve nevladine organizacije se nalazi na strani 211. u najnovijoj knjizi „Vreme zmija“ i glasi:

"Taj socijalni politički i moralni talog tribalnog varvarskog Balkana uzima za saveznika Ameriku i Evropsku uniju protiv najdemokratskijeg, najcivilizovanijeg, najprosvećenijeg, balkanskog naroda - srpskog naroda."

Pravnik u JUKOM-u Milan Antonijević kaže da se ovde ne radi o nameri da se sudi celoj knjizi:

„...već je ova rečenica dovoljna da se pokrene postupak protiv Dobrice Ćosića.“

Sonja Biserko
iz Helsinškog odbora za ljudska prava kaže da je namera podnošenja prijave da se skrene pažnja javnosti na intelektualce koji su kreirali politiku u 90-im a to čine, po njenom mišljenju, i danas:

„Mi smo imali ceo politički, policijski i vojni vrh pred Haškim tribunalom, a izostala je bilo kakva, čak i moralna osuda onih ljudi koji su stajali iza toga i još uvek stoje . Ovo je prilika da se skrene pažnja na nešto što Ćosić nije prvi put rekao negativno o Albancima, to je govorio i o drugim narodima.„


Pokušali smo da odbijemo i izjave izdavača u Službenom glasniku, ali nismo uspeli. Gojko Tešić nas je odbio, uprkos dugom razgovoru koji smo vodili sa njim povodom krivične prijave. Uputio nas je na jednog od urednika. Slobodan Gavrilović takođe nije hteo da komentariše, dok ne vidi krivičnu prijavu za koji dan.

„Kada budem video krivičnu prijavu, o njoj ću se izjasniti, itekako. ITEKAKO. „


RSE: Dobro, mogu li da vas pitam, mimo krivične prijave, kao jednog od urednika tog izdanja, da li ste našli u toj knjizi išta sto je, po vašem mišljenju sporno, što je jezik mržnje?“

Gavrilović: Nikada ne bih objavio ni jednu knjigu koja propoveda govor mržnje - rasne, nacionalne ili verske. Nikada. Bilo čiju. Nema veze čija je knjiga i kakva je knjiga, nikada knjigu sa govorom mržnje ne bih objavio.

Dakle, ostajemo dužni mišljenje izdavača o krivičnoj prijavi. Stručna mišljenja, međutim, dva pravnika sa kojim smo razgovarali, različita su. Vesna Petrović iz Beogradskog centra za ljudska prava nema dileme:

„Meni se ta rečenica čini groznom i ja bih, da sam javni tužilac, pokrenula postupak , pa bi se posle u samom postupku utvrdilo šta je pisac hteo da kaže tim rečenicama. To je na tužiocu da oceni. Ja mislim da je dovoljna i ta jedna rečenica, to je moje stručno mišljenje.“

Profesor Pravnog fakulteta Oliver Antić tumači ovu rečenicu na drugi način:

„Ja sam shvatio da se govori o političkom rukovodstvu koje vodi taj narod. Onda u toj izjavi nema elemnata nikakvog krivičnog dela. Ja sam je shvatio u tom kontekstu.„


Državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Marko Karadžić kaže da su dve organizacije koje su podnele krivičnu prijavu to uradile u skladu sa svojim pravom, a na naše pitanje da li je pročitao spornu rečenicu, on je rekao:

„Spornu rečenicu sam pročitao i ona ne doprinosi procesu pomirenja na ovim prostorima. Ima osnova da se posumnja da širi rasnu i versku mržnju i da stavlja u superiorniji položaj jednu naciju u odnosu na drugu.“
XS
SM
MD
LG