Dostupni linkovi

Kosovo i maline


Milica Lučić Čavić
Milica Lučić Čavić
Dnevnik za Radio Slobodna Evropa vodila Milica Lučić Čavić, novinarka iz Beograda

Subota 6.avgust

Kosovo i maline su glavna tema većine medija u Beogradu. Malinama se pre 25 godina bavio i Slobodan Milošević. Bio je tada visoki funkcioner u Beogradu. Izdvojio me je od kolega novinara na pauzi jedne sednice i predložio mi da napravim za Televiziju Beograd kako bezobrazni Slovenci dođu sa torbama punim para i otkupe maline od srpskih seljaka, a posle ih po mnogo višim cenama preprodaju Italijanima.
Odbila sam. Rekla sam da Slovenci odmah plate, a kad seljak proda našoj firmi, novac dobije posle 6 ili 7 meseci, kad inflacija pojede polovinu cene. Inače srpske firme su seljacima plaćale maline 80 ili 90 dinara, a ja sam te iste maline na mojoj novobeogradskoj pijaci plaćala 220 dinara.

Nedelja, 7.avgust
Šef
Borislav Stefanović na Kosovu, avgust 2011
Pregovaračkog tima Beograda na Kosovu, Borislav Stefanović izjavio je novinarima da se uzdržava od patriotskih izjava. Pretpostavljam da on misli da bi neko te izjave smatrao nacionalističkim. Toga u praksi ima.

Međutim, između patriotizma i nacionalizma je, po mom mišljenju, razlika. Patriota voli svoju zemlju i svoj narod. Nacionalista mrzi neku drugu zemlju i njen narod. O nacionalizmu je sjajno pisao književnik Danilo Kiš. U svojoj knjizi koja se zove 'Po etika' opisao je nacionalistu kao nekog koga ne poštuju ni familija ni kolege. U tom tekstu Kiš spominje i francuskog pisca Žan Pol Sartra, koji je pisao da njegov ujak Žil toliko mrzi Engleze da čak neće da pije ni engleski čaj.

Ponedeljak, 8. avgust
U poseti su mi bili stariji sin, snaha i njihovo četvoro dece. Žive daleko od Srbije i ranije su voleli da odu na Adu, prelepo ostrvo na Savi. Ove godine posle sat vremena tražili su da se vratimo mojoj kući. Više ih nisu privlačili ni tobogani, ni trambuline, ni kokice, sladoledi, voćni sokovi, a ni plivanje. OK. vratili smo se, a oni su, kako ko, zaposeli moj kompjuter ili televiziju, tj crtane filmove. I tako ceo dan.
Žalim se prijateljima, a oni kažu da je to masovna pojava. Sin moje mlade koleginice ima četiri godine i već igra igrice na kompjuteru.
Pitam se hoće li generacija koja dolazi biti oštećena, hoće li čitati knjige, hoće li se igrati žmurke ili između dve vatre, odnosno kako će izgledati njihovo odrastanje i obrazovanje.

Utorak, 9.avgust
Otvoren je 51 i
Dragačevski sabor
Dragačevski sabor, najveća trubačka fešta u Srbiji. Sabor godinama posećuju ljudi iz celog regiona. Lepo bi bilo da je baš zbog toga neko od njih otvorio Sabor. Ali ta čast je pripala ambasadoru Rusije u Srbiji. Zašto njemu, nije rečeno. Možda je i on fan.
Na saboru je uvek veselo. Uz domaću rakiju, kupus iz kotlića, jagnjeće i praseće pečenje i nadmetanje veštih i talentovanih trubača, gosti se vesele danonoćno. Buru oduševljenja izazivaju mlade i lepe pevačice, koje se ne ustežu da zaigraju i na stolovima. Jedna od njih novinaru lista Blic kaže: 'Moja grupa se zove Maričuji, a ja sam Kasandra. Oćete da me stavite u novine', pita ona.

Sreda, 10.avgust
Nemačka kancelarka Angela Merkel dolazi u posetu Srbiji 22.avgusta. Kako je najavljeno, glavne teme o kojima će razgovarati Merkelova i njeni domaćini u Beogradu biće situacija na severu Kosova, kandidatura Srbije za članstvo u Evropskoj uniji i uticaj ekonomske situacije u Evropi na Srbiju.
Kako javlja list Blic Merkelova će tražiti od Srbije da pusti Sever Kosova. Neki analitičari smtraju da dolazak Merkelove znači i novi pritisak Evropske unije na Srbiju, odnosno nova uslovljavanja.
Ekonomska saradnja Srbije i Nemačke biće jedna od tema razgovora, mada ne i najvažnija. U delegaciji Merkelove biće 63. ljudi.
U Srbiji je kriza počela pre tri godine. U tom periodu svakog meseca bez posla je ostajalo 3.000 ljudi.

Četvrtak, 11.avgust
Nedavno donet Zakon o restituciji izazvao je nezadovoljstvo građana kojima je država svojevremeno nacionalizovala zgrade, stanove, zemljište, radnje, šume. Država ima nameru da im kroz obveznice nadoknadi ono što im je oduzela poslednjih decenija. Međutim, država je izračunala da može da isplati 200 milijardi dinara u roku od 24 godine.
Obeštećenje je predviđeno u formi obveznica, počev od 2015. godine, s rokom isplate sledećih 20 godina. To se odnosi samo na imovinu koja ne može da se vrati u naturi. Dakle, kako se kaže, imovina ili novac su dugom štapu. Da li će bivši vlasnici uopšte to doživeti.
Mi koji nismo imali nikakve nepokretnosti, pa ništa i ne očekujemo, bar po tom pitanju, nećemo biti ni nesrećni ni besni.

Petak, 12. avgust
U Srbiji je kriza počela pre tri godine. U tom periodu svakog meseca bez posla je ostajalo 3.000 ljudi. Najviše je stradao sektor proizvodnje, posebno prerađivačka industrija.
Jedan od najboljih privrednika vlasnik i direktor preduzeća Modus tvrdi da kriza neće uticati na našu privredu, jer smo toliko propali da ne može biti gore.
Međutim, u državnoj upravi broj zaposlenih se i povećao. Kada sam pre godinu dana radila intervju sa jednim ministrom u kancelariji ispred njegovog kabineta sedele su četiri službenice, umesto jedne sekretarice kako je nekad bilo. Zatim je došla da se upoznamo devojka koja je PR ministra, pa zatim mladi šef kabineta, i posle svega su mi ponudili da me šofer odveze gde treba.
U odnosu na pređašnja srećnija i bogatija vremena ovo se može nazvati neprimerenim luksuzom.
XS
SM
MD
LG