Gotovo pola godine ministar pravde Srbije Nenad Vujić ne donosi odluku o eventualnom izručenju ruskog državljana Dmitrija Lagovskog.
Nakon što su sudovi u Srbiji odobrili njegovu ekstradiciju Rusiji koja ga traži zbog navodnog privrednog kriminala, konačnu odluku ima prvi čovek Ministarstva pravde koji nema zakonski rok da potpiše ili ne potpiše odobrenje.
Iz Ministarstva pravde nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) u vezi sa ovim slučajem.
U međuvremenu, Lagovski, koji je u Srbiju pobegao sa porodicom nakon ruske invazije na Ukrajinu, izgubio je radnu dozvolu i već godinu dana, otkako je zvanično Rusija zatražila njegovo izručenje, živi u neizvesnosti.
"Imam problem sa zdravljem, sa nervima i visokim pritiskom. Ne mogu da dođem do lekara, jer nemam zdravstvenu knjižicu", kaže Lagovski.
On negira da je izvršio krivično delo i tvrdi da je pravi razlog to što Rusija želi da ga pošalje na front u Ukrajinu.
Odluka na ministru pravde
Generalno tužilaštvo Ruske Federacije je u januaru 2025. poslalo Srbiji zahtev za izručenje Dmitrija Lagovskog. U matičnoj državi protiv njega se vodi krivični postupak zbog toga što je kao advokat bio uključen u pripremu i pravno strukturiranje komercijalnog ugovora za prenos zemljišne parcele sa jednog na drugo privredno društvo.
Ruski istražitelji su pokrenuli postupak protiv Lagovskog, uprkos tome što su ruski privredni sudovi prethodno doneli pravosnažne i obavezujuće presude koje potvrđuju zakonitost transakcije.
"Ja nisam bio odgovorno lice u tom slučaju. Međutim, sudovi u Srbiji to nisu uzeli u obzir. Oni kažu, to nas ne zanima, rešite to u Rusiji", kaže Lagovski.
Istovremeno, majka Dmitrija Lagovskog tvrdi da ju je ruska policija u nekoliko navrata pozivala na razgovor, sugerišući joj da ubedi sina da se vrati u Rusiju i da ode na "šest meseci" na front u Ukrajinu, uz obećanje da će "slučaj protiv njega biti zatvoren".
"Ja ne mogu da idem u taj rat. Poreklom sam iz Ukrajine i ne mogu da ratujem protiv svoje braće", kaže Lagovski.
Odluku o njegovoj ekstradiciji potvrdio je najpre Viši sud u Beogradu, a Apelacioni sud je odbio žalbu koju je uložio pravni tim Dmitrija Lagovskog na tu presudu. Konačnu odluku o izručenju donosi ministar pravde.
Advokat Vladimir Hrle, branilac Dmitrija Lagovskog, kaže za RSE da, prema međunarodnim obavezama, Srbija ne bi smela da izruči stranog državljanina koji je u riziku da u matičnoj zemlji bude izložen postupanju suprotnom članu 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji zabranjuje torturu, neljudsko ili ponižavajuće kažnjavanje.
On podseća da Lagovski pred nadležnim organima u Srbiji od decembra 2025. paralelno vodi i postupak azila, koji još uvek nije pravnosnažno okončan, kao i postupak pred Ustavnim sudom, koji takođe nije doneo odluku i nema rok do kada to treba da učini.
"Iako je reč o odvojenim pravnim mehanizmima, okolnosti koje su u njima predmet ocene – pre svega u pogledu rizika od povrede osnovnih prava – nužno imaju značaj i za odluku u ekstradicionom postupku, imajući u vidu zajednički standard zaštite od vraćanja u situacijama potencijalnog kršenja osnovnih prava", kaže Hrle.
Pet meseci bez posla i plate
Zbog pokretanja postupka za dobijanje azila, Dmitrij Lagovski je izgubio radnu dozvolu i ostao bez posla vozača u Gradskom saobraćajnom preduzeću u glavnom gradu Srbije.
Njegova četvoročlana porodica – sa dva dečaka od 13 i 15 godina – danas živi samo od plate Dmitrijeve supruge.
"Poslednjih pet meseci sam bez posla i primanja i to je jako teško. Supruga radi kao medicinska sestra i to nije velika plata za jednu četvoročlanu porodicu", kaže Lagovski.
Kada je Kremlj početkom 2022. pokrenuo vojnu invaziju na Ukrajinu, Dmitrij Lagovski, koji je poreklom iz te zemlje, odbio je da učestvuje u ratu koji ruski državni organi zovu "specijalnom vojnom operacijom".
U avgustu 2022. godine preselio se u Srbiju sa porodicom.
Tokom gotovo pune četiri godine, oba njegova sina su, kaže, naučila srpski jezik i asimilovali se u društvo.
Mlađi dečak, Aleksej, pohađa šesti razred osnovne škole i trenira košarku u jednom beogradskom klubu.
"Sve mu se to veoma sviđa. San mu je da igra za reprezentaciju", kaže Lagovski.
Stariji, Ilja, je srednjoškolac, učenik Elektrotehničke škole i učesnik školskih takmičenja.
"Oni žive u neizvesnosti. Svakog dana me pitaju, kada će se sve to završiti, hoćemo da živimo mirno ponovo. Oni su dečaci u adolescenciji. To je za mene veliki problem, jer ovo je važan period u njihovom razvoju", kaže Dmitrij Lagovski.
Od povratka u Rusiju, kaže, mnogo teže mu pada što bi ostavio porodicu:
"Ukoliko bi me deportovali, moja supruga bi ostala sama sa dvoje dece. Ona radi po ceo dan i to bi bilo jako teško za sve njih."
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, publikovanih 2025. godine, od oko 100.000 stranaca koji legalno borave u Srbiji, više od 53.000 su državljani Rusije.
Masovni priliv ruskih državljana podstakao je rat sa Ukrajinom i činjenica da je Srbija jedna od retkih zemalja koja se nije pridružila zapadnim sankcijama protiv Rusije.
Zvanični Beograd i Kremlj održavaju dobre odnose i nakon početka invazije, iako je Srbija u Ujedinjenim nacijama osudila agresiju na Ukrajinu.
U Srbiju je 2022. ušlo stotine hiljada ruskih državljana, ali se nisu svi zadržali. Oni koji su ostali morali su da od Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) dobiju dozvolu za boravak.
Pojedinima je MUP oduzeo te dozvole, pod nejasnim obrazloženjem da predstavljaju bezbednosni rizik. Uglavnom je reč o antiratnim aktivistima, poput Vladimira Volohonskog i Jevgenija Iržanskog, koji su proterani u leto 2023.
U julu 2024. godine, Srbiju je morala da napusti Irina Tereh sa mužem i sinom, nakon što je MUP odbio da joj izda odobrenje za privremeni boravak. Obrazloženje je bila zaštita bezbednosti Republike Srbije i njenih građana.