Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Đurović: Crna Gora može završti pregovore sa EU do 2020.


Gordana Đurović, profesor na podgoričkom Ekonomskom fakultetu i bivši ministar za evropske integracije, za ‘Zašto?’ pojašnjava zbog čega će petogodišnji pregovori Crne Gore o članstvu u Evropskoj uniji prerasti u najduže, sa izuzetkom Turske, i koje oblasti predstavljaju najveći izazov za crnogorske vlasti.

  • Rezultat

Kad pogledate zadnji izvještaj za zemlje regiona, u 16 prioritetnih oblasti u kojima nas je Evropska komisija ocjenjivala, prosječna je ocjena trojka.

To je ocjena regiona, kad se to podigne na nivo ekspertske analize mi bismo rekli da je to već jedna četvorka ali naravno političari kažu četiri plus pa do pet.

Za Crnu Goru, kao najmanju administracija, to jeste dobar rezultat -- nova su pravila za poglavlja vladavina prava, zahtjeva se jako mnogo horizontalno praćenje pravosuđa i korupcije, unutrašnjih poslova i puno je novih zajedničkih evropskih politika.

  • Strategija

Srbija ide još komplikovanije, tri i po godine pregovora i deset pregovaračkih poglavlja a najteže -- 35. poglavlje -- ono što bi trebalo da bude prazno u Srbiji je jedno ozbiljno pregovaranje oko akcionog plana Beograd- Priština.

Tako da kada u kontekstu Balkana, ako ćemo da kažemo da li se moglo bolje, svakako je moglo.

Tako da već danas treba prozivati Hrvatsku koja će predsjedavati Evropskom unijom u prvoj polovini 2020. godine da se pripremi za strategiju za Zapadni Balkan da pomogne suštinski svojim susjedima.

Tada će Crna Gora možda pregovarati osam a Srbija šest godina i madam se svi drugi će biti u tom procesu.

  • Nasljeđe

Vlada Duška Markovića je završila proces za NATO integracije ali ono što je važno reći jeste da je vratila u jednoj formi ministarstvo koje se prvenstveno bavi portfolijom pregovora.

Završivši NATO, zaista je riješila da konsoliduje pregovaračke strukture.

U tom smislu mislim da je nije zapao lak zadatak, obzirom na nasljeđe koje je dobila i sve složenije zadatke koje je Evropska unija postavila pred Crnu Goru.

  • Struktura

U skladu sa dinamikom, dužinom trajanja ovog političkog mandata vlade i ambicijama koje ona ima, moguće je reći da do 2020. posao može da se okonča.

Vlada pokazuje jednu novu energiju koja se nadam se će popraviti ukupni skor crnogorskih pregovora.

Ono što se sad čeka u fazi pregovora je da se malo ojača struktura i administracija još mora biti jača, bez obzira na budžetska ograničenja jer se ulazi u ključnu fazu pregovora.

Nama će suštinska tačka u narednom period biti ne da li smo otvorili sva poglavlja, nego da li smo dobili taj tranzicioni izvještaj o poglavlju 23 i 24 (pravosuđe i temeljna prava te pravda, sloboda i bezbjednost).

Onda se može govoriti da smo ušli u ključnu završnu fazu pregovora.

  • Optimizam

Oblasti koje EU pod posebnom pažnjom posmatra i u Crnoj Gori to i jesu ostale najteže oblasti su reforma pravosuđa, borba protiv korupcije, temeljna ljudska prava i deset politika iz oblasti pravde, slobode i bezbjednosti -- vize, azil, migracije, granice, policijska saradnja u krivičnim i građanskim stvarima, carinska saradnja pa do falsifikovanja eura novčanica.

Još je tu, naravno, životna sredina koja je skupa i moramo se usaglašavati sa evropskom politikom u oblasti državne pomoći -- kao što je Hrvatska bila sa pet brodogradilišta tako i Crna Gora ima svoj metalni sektor.

Tu nas negdje stiže kraj Junckerovog mandata, kraj mandata ove komisije i za nadati je da će sljedeća Evropska komisija, ohrabrena onim što će se u međuvremenu desiti u Evropskoj uniji po pitanju njene konsolidacije i novih evropskih izbora za Parlament 2019., doći sa malo više optimizma kada govori o platformi za Zapadni Balkan.

XS
SM
MD
LG