Usporavanje procesa proširenja Evropske unije (EU) na Zapadnom Balkanu zamaglilo je evropsku perspektivu regiona, dovelo do pada entuzijazma i otvorilo prostor za maligni uticaj trećih zemalja koje podržavaju retrogradne politike u regionu, ocijenio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović 19. maja na godišnjoj konferenciji za medije.
Prema njegovim riječima, Zapadni Balkan će morati da se pozabavi definisanjem jasne evropske vizije i iskrenijom međusobnom saradnjom.
„Vjerovali smo da su odbačene retrogradne politike devedestih ali smo se prevarili. To su ideje koje ne vjeruju u multietničku demokratiju i kao alternativu nude da se umjesto postojećih multie-tničkih država uspostave tri uvećane nacionalne cjeline – Velika Srbija, Velika Albanija i Velika Hrvatska. Sa tim zlom smo već eksperimentisali i umjesto velikih država dobili veliku tragediju“, poručio je Đukanović.
Prema riječima Đukanovića, danas se može svjedočiti obnovi velikodržavne ofanzive iz zvaničnog Beograda i Banjaluke prema Crnoj Gori, kao i da je ideja da se ta ofanziva obavi svim sredstvima.
„Politike Moskve i Beograda su na bliskim talasnim dužinama. Beograd služi kao centar za disciplinovanje regiona medijskim i ekonomskim sredstvima iz Rusije. Jasno je da se želi staviti omča oko vrata Crnoj Gori“, poručio je Đukanović.
Đukanović je ocijenio i da je odnos Zapadnog Balkana i Evrope gori nego 2014. godine, jer je političko stanje je pogoršano.
„Nedopustiva je nedovoljna posvećenost partnera EU i Zapadnog Balkana dostizanju zajedničkog cilja. Veći dio odgovornosti za to snosi EU. Ocjena prošle Evropske komisije da neće biti proširenja bila je nestimulativna.
Đukanović je rekao i da je dobio predlog za 18 novih ambasadora Crne Gore, od kojih je jedan dio usaglašen, a da se oko nekih imena neće usaglasiti.
„Ni u snu neću podržati bilo kojg diplomatu koji je na bilo koji način ikada govorio ili radio protiv Crne Gore. Možda je to strogo ali oni koji su bili protiv obnove crnogorske nezavisnosti nemaju moralno pravo da traže saglasnost od Crne Gore da budu njeni predstavnici“, kaže Đukanović.
Prije kraja konferencije za medije, reagovali su iz Demokratskog fronta, vodećeg konstituenta vlasti, najavljujući da će protiv Đukanovića pokrenuti opoziv i tražiti izjašnjenje Ustavnog suda.
„Đukanović je ovim prekršio Ustav i osnovna ljudska prava određenih ljudi. Mislio je na ambasadore i ljude koji 21. maja nisu glasali za nezavisnost Crne Gore. Građani ove države koji su učestvovali na jednom izjašnjavanju, plebiscitu zbog toga kako su se izjasnili ne mogu da obavljaju javnu funkciju u zemlji u kojoj je Milo Đukanović predsjednik i šef režima 30 godina“, rekao je jedan od lidera DF-a Slaven Radunović.
Đukanović, prema Zakonu o vanjskim poslovima, postavlja i opoziva ambasadore.
Nesaglasje po pitanju ambasadora bilo je i na početku godine kada je Đukanović odbio da potpiše opoziv sedam ambasadora koje je predložila Vlada jer, kako je rekao, nije valjano obrazložena odluka za njihovo povlačenje. Nakon dobijenog objašnjnja je potpisao.
Nova Vlada Crne Gore je 4. decembra izabrana glasovima tri koalicije koje su predvođene Demokratskim frontom, Demokratama i građanskim pokretom URA osvojile 41 od 81 poslaničkog mjesta na izborima 30. avgusta, čime je nakon tri decenije DPS, na čelu sa predsjednikom Milom Đukanovićem, prešao u opoziciju.
Đukanovićev mandat traje do 2023. godine.
