Crnogorska vlada nije uvažila preporuku zapadnih partnera da nastavi evroatlantsku agendu i tu nije napravila ni “milimetarski pomak”, kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović za Glas Amerike (VOA), tokom boravka u Njujorku gdje je učestvovao na zasedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
“Ono što se dogodilo, nažalost, to su uglavnom bili incidenti u okviru odgovornosti naše vlade za funkcionisanje u NATO savezu”, kazao je Đukanović i kao primjer naveo curenja informacija nekih od zemalja članica NATO-a.
„Jako povjerljivi podaci koji su uključivali i imena i prezimena pripadnika bezbjednosnih službi drugih zemalja, naših partnera u okviru NATO-a, iscurjeli u javnost, a to se smatra zaista nedopustivim propustom“, rekao je crnogorski predsednik i ocijenio da je time narušen kredibilitet vlasti kao pouzdanog partnera Severnoatlantskoj alijansi.
Đukanović je kazao da postoji intencija da bi Crna Gora mogla biti neki vid “trojanskog konja” Rusije i Kine kada postane članica NATO-u i Evropskoj uniji.
Smatra da je to intencija Rusije koja, prema njegovim riječima, pokušava na Zapadnom Balkanu da osujeti evropsku i evroatlantsku perspektivu zemalja članica. To je, dodaje Đukanović, bio pokretač ruske destrukcije prema Crnoj Gori već od 2016. godine kada se zemlja nalazila pred vratima NATO-a.
“Rekao bih da sada prisustvujemo još više razjarenoj ofanzivi iz Rusije prema Crnoj Gori i prema Zapadnom Balkanu sa idejom da se kažnjavanjem Crne Gore, na neki način, odvrate sve ostale zemlje iz našeg regiona od članstva u NATO-u i članstva u Evropskoj uniji”, smatra crnogorski predsjednik.
VOA je upitao Đukanovića i smatra li da je prisustvom na Cetinju doprinio napetostima oko ustoličenja mitrpolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija.
“Mislim da ne. To je pitanje koje se uglavnom postavlja, rekao bih od strane onih koji imaju pogrešnu pretpostavku. A to je da su se u Crnoj Gori toga dana sukobila dva ekstremizma, velikosrpski nacionalizam koji sada koristi SPC kao jedinu prekograničnu instrastrukturu u Crnoj Gori, i crnogorski nacionalizam koji želi da se odupre, ili da se na neki način nosi sa velikosrpskim nacionalizmom. Teza je zaista pogrešna i pokušava da uspostavi neku, rekao bih nepostojeću simetriju”, kaže Đukanović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora se svakom nacionalizmu mora suprotstaviti građanskim konceptom svoga društva, što se, kako je dodao, i dogodilo na Cetinju.
“Vrlo sam tvrd zagovornik takve državne politike Crne Gore. U ovom konkretnom slučaju se zaista radilo o tome da je velikosrpski nacionalizam, po našem uvjerenju, pokušao da zloupotrebom SPC na Cetinju izvede završni cilj poniženja crnogorske prijestonice i poniženja svih ljudi koji su vezani za crnogorski nacionalni, kulturni i vjerski identitet. Kada se to događa, po mom uvjerenju, mjesto prijedsednika države je tamo gdje se brane te vrijednosti”.
Đukanović smatra i da nije prekršio Ustav pozivom da se ustoličenje premjesti u neki drugi grad i vjerski objekat.
“Moje uvjerenje je da nisam prekršio Ustav. Moje uvjerenje je da kao predsjednik države apsolutno imam pravo da jasno saopštavam svoje stavove o određenim pitanjima, bez obzira naravno na odvojenost države i crkve”, kazao je Đukanović.
Na pitanje o razlozima zbog kojih Crna Gora deset mjeseci nema ambasadora u SAD, Đukanović kaže da Vlada treba da prihvati da kohabitacija nije pravo jedne strane samo da isporučuje svoje želje, a obaveza druge samo da ih prihvata.
Vlada je, kako je kazao, pokazala revanšizam kada je razriješila sve ambasdore koji su bili u punom mandatu postavljenih od strane prethodne vlasti, a da pri tome nije poštovala proceduru imenovanja koja podrazumijeva saglasnost predsjednika.
Dodaje da je odmah prihvatio sve ambasadore koji su predloženi iz sastava ministarstva vanjskih poslova, a zašto još uvijek nijesu imenovani je pitanje parlamentarne većine, konstatovao je Đukanović u intervjuu za Glas Amerike.
