Dostupni linkovi

(Ne)briga crnogorske države za divlje životinje


Nilski konj Nikica u vrijeme poplava u Podgorici

Iako je, od kako su pronađeni u blizini Nikšića, najavljivano da će dva mečića mrkog medvjeda u maju otputovati u specijalizovane centre za podivljavanje u Grčkoj, mečići se i dalje, kao i u prethodna dva mjeseca, nalaze u privatnom „Prihvatilištu za divlje životinje“ nadomak Podgorice. Prema upozorenjima stručnjaka iz Centra za proučavanje ptica (CZP) svaki naredni dan u Crnoj Gori ugrožava mogućnost za uspješno podivljavanja mečića Maše i Brunda, pošto su se suviše navikli na ljude u svojoj blizini.

I dok je ovaj slučaj i dalje aktuelan i čeka se rješenje, prije nekoliko dana crnogorska javnost je zatečena novim. Dvije cirkuske kamile, upozorile su nevladine organizacije, nalaze se u mjestu Dahna nadomak Podgorice i nemaju adekvatane stanišne uslove, brigu i tretman zbog čega su im nestale grbe. Uprkos brojnim apelima civilnog sektora, državne institucije ne preduzimaju nikakve radnje da neko od postojećih privatnih prihvatilišta, objašnjava Jovana Janjušević iz CZP, prilagode namjeni i uvedu u zakonske okvire. Dok se „institucije traže“ i prepliću nadležnosti između više ministarstava i Agencije za zaštitu životne sredine, ko je nadležan za divlje, a ko za egzotične, Jovana Janjušević napominje da ispaštaju samo životinje.

„Institucije treba da imaju Protokol hitnog postupanja u ovakvim slučajevima. Šta se dešava kada imamo slučaj dvije kamile koje su se zatekle u Crnoj Gori? Šta se dešava kada imamo sedam vukova koji se već godinama drže u podgoričkom naselju Masline, šta se dešava sa mečićima iz Brestice, aligatorima, tigrovima, nilskim konjima... Za sve ove situacije država je odgovorna. Dakle, ako nema uslova da ima prihvatilište, barem je odgovorna da ima Protokol o hitnom postupanju koji bi u krajnjem, poštujući procedure, životinje doveo do adekvatnog boravišta u regionu ili kod ljudi u Crnoj Gori koji ispunjavaju sve zakonske uslove.“

Aligator u Budvi
Aligator u Budvi


Crna Gora nema zoološki vrt ili rezervat za prihvat divljih i egzotičnih životinja i svaki novi slučaj kada se životinje sticajem okolnosti ili krijumčarenjem pojave na teritoriji Crne Gore otvara seriju pitanja, a prije svih, ko je nadležan i gdje adekvatno zbrinuti životinje?

Tražeći odgovore na ova pitanja Radio Slobodna Evropa se obratio Ministarstvu poljoprivrede ali nijesmo dobili odgovore.

Podsjetimo, još iz 2006. godine ostao je upamćen slučaj kada je crnogorska policija na graničnom prelazu pokušala za zaplijeni dva sibirska tigra, koji su bili uvezeni u Crnu Goru u kombiju bez potrebnih papira i dozvola. Zaplijena je bila neuspješna jer državne institucije nijesu imale bilo kakav adekvatan prostor za zbrinjavanje tigrova. Na kraju su tigrovi, teški po 200 kilograma, vraćeni vlasnicima koji su prethodno imali izgrađene kaveze za tu vrstu životinja. Ili slučaj nilskog konja po imenu Nikica koji se dugo nalazio na privatnom podgoričkom izletištu Plavnica i koji je kasnije uginuo.

Niko do sada nije kažnjen za nelegalno držanje divljih ili egzotičnih životinja, tvrdi Jovana Janjušević, iako prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine koja izdaje dozvole u Crnoj Gori ima čak 100 lica koja ih ilegalno drže. Janjušević kaže da „država zatvara oči“.

Toloski vukovi
Toloski vukovi

„Dakle, nemamo kapacitete gdje bi privremeno smjestili životinje dok se to pitanje ne riješi, ali nemamo ni političku volju inspekcija i ministarstava da u onom trenutku kada zateknemo nezakonito držanje da se obračunaju sa ovakvim ponašanjem. Pa da kažu: u ovom trenutku ste vi nezakonito u posjedu sibirskih tigrova i mi vam dajemo rok od 30 dana ili da pribavite uslove za njihovo držanje i da se prenamijenite u zakonit zoo vrt ili da ih zajedničkim snagama pošaljemo na neko mjesto gdje bi se o njima adekvatno starali. Dakle, ne postoji ovakvo rješenje“, kaže Janjušević i konstatuje:

„Postoji samo konstatacija da mi imamo problem ,i onda pobjegnemo od tog problema. Što naravno, nije situacija samo u ovoj oblasti nego i u mnogim drugim. Konstatuje se problem da država ne može da konfiskuje životinje, da nema gdje da ih drži ali se pri tom ništa ne radi u tom pogledu. Podsjetiću, od 2006. godine i slučaja sibirskih tigrova do danas prošlo je više od deset godina, a ovo pitanje se nije maklo sa mrtve tačke. Imamo i aligatore i puno drugih slučajeva koji iz dana u dan pokazuju da Crna Gora mora napraviti Protokol o hitnom postupanju i mora biti jasno ko je nadležan i kako će se rješavati ovi problemi.“

  • 16x9 Image

    Lela Šćepanović

    U radio novinarstvu od studentskih dana 1997. Sarađivala sa brojnim radio i TV redakcijama, ali se najduže zadržala, šesnaest godina, u redakciji crnogorskog Montena radija. Za Radio Slobodna Evropa, kao dopisnica iz Nikšića, radi od 2008. godine. Od januara 2014. radi u birou RSE u Podgorici.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG