Nacionalna diskriminacija u Bosni i Hercegovini više nije velika vijest. U skoro svakom kutku zemlje na ovaj ili onaj način ugrožavaju se prava onih koji su malobrojniji. No, nikom do sada nije palo na pamet da zabrani javni skup koji je trebao ukazati na svakodnevna kršenja ljudskih prava. Prijedorskoj policiji to je pošlo za rukom.
Na Međunarodni dan ljudskih prava onemogućili su mirnu šetnju udruženjima koja okupljaju žrtve rata u Prijedoru. U isto vrijeme u ovom gradu, danas zaboravljenom od svih, skoro da i nema povratnika koji su se vratili na svoja radna mjesta, za civilne žrtve u budžetu novca nema, djeca povratnika ne mogu dobiti stipendije, a na mjestima gdje su prije 20 godina u logorima civili zlostavljani, mučeni i ubijani, postavljena su spomen-obilježja palim srpskim borcima.
Na Međunarodni dan ljudskih prava onemogućili su mirnu šetnju udruženjima koja okupljaju žrtve rata u Prijedoru. U isto vrijeme u ovom gradu, danas zaboravljenom od svih, skoro da i nema povratnika koji su se vratili na svoja radna mjesta, za civilne žrtve u budžetu novca nema, djeca povratnika ne mogu dobiti stipendije, a na mjestima gdje su prije 20 godina u logorima civili zlostavljani, mučeni i ubijani, postavljena su spomen-obilježja palim srpskim borcima.
Građani Prijedora mjesecima pokušavaju da skrenu pažnju na svakodnevno kršenje ljudskih prava u ovom gradu. Nekada im to uspijeva, nekada ne. U avgustu su mirno prošetali noseći imena ubijene djece iz ovog grada. 10. decembra, na Međunarodni dan ljudskih prava policija im je zabranila mirovnu šetnju.
Na zabranu je odgovorilo tek nekoliko aktivista. Među onima koji su se tog desetog decembra, uprkos zabrani odvažili izaći na ulicu je i Goran Zorić. Kaže da je osnovni problem što se problemi koji postoje u Prijedoru guraju pod tepih.
Na zabranu je odgovorilo tek nekoliko aktivista. Među onima koji su se tog desetog decembra, uprkos zabrani odvažili izaći na ulicu je i Goran Zorić. Kaže da je osnovni problem što se problemi koji postoje u Prijedoru guraju pod tepih.
„S jedne strane možda bih se i složio da ovo jeste opet teško stavljanje na dnevni red nekih tema koje nisu prijatne. A s druge strane mislim da te teme mogu doći na lakši ili na teži način na dnevni red. Recimo, smatram da je ovo jedan od lakših načina", tvrdi Zorić.
Gradonačelniku Prijedora Marku Paviću, kojeg mnogi smatraju najodgovornijim zbog onoga što se danas dešava u Prijedoru, kažu smeta samo upotreba riječi genocid. Valjda je zbog toga riješio da zabranjuje okupljanja okrećući glavu od problema, ne odgovarajući na novinarske upite i ignorišući zahtjeve civilnih žrtava rata.
No, Pavić nije jedini koji okreće glavu od stvarnosti. Rijetki su oni koji će na ulicama Prijedora reći koliko je nacionalna diskriminacija izražena:
Gradonačelniku Prijedora Marku Paviću, kojeg mnogi smatraju najodgovornijim zbog onoga što se danas dešava u Prijedoru, kažu smeta samo upotreba riječi genocid. Valjda je zbog toga riješio da zabranjuje okupljanja okrećući glavu od problema, ne odgovarajući na novinarske upite i ignorišući zahtjeve civilnih žrtava rata.
No, Pavić nije jedini koji okreće glavu od stvarnosti. Rijetki su oni koji će na ulicama Prijedora reći koliko je nacionalna diskriminacija izražena:
Zabranjena mirovna šetnja trebala je da skrene pažnju na diskriminaciju povratnika u ovaj grad. Dvadeset godina nakon rata u Prijedoru je broj ljudi koji su se vratili na svoja prijeratna radna mjesta zanemariv.
Crna rupa
Senija Kapetanović bila je šef finansija u rudniku Ljubija. Vratila se da živi u Prijedor, ali nije joj dozvoljeno da se vrati na posao.
Crna rupa
Senija Kapetanović bila je šef finansija u rudniku Ljubija. Vratila se da živi u Prijedor, ali nije joj dozvoljeno da se vrati na posao.
„Nema radnih mjesta. Rudnik ne radi, nije dovoljno uposlen, tad još nije bio kupljen, životari i oni koji rade nemaju dovoljno, a o drugim nema govora. Prošle su godine. Čak i kod prodaje te firme rečeno je bi trebao izvjestan broj ljudi da bude primljen, međutim - nikad", kaže Senija Kapetanović.
„Civilne žrtve rata i generalno žrtve rata nesrpske nacionalnosti nemaju pristupa budžetskim sredstvima lokalne zajednice. Otežavajuća je još činjenica to što je općinski parlament u Prijedoru donio niz zaključaka na jednoj tematskoj sjednici na kojoj su jedina tačka dnevnog reda bile nevladine organizacije, povratničke, Hrvata i Bošnjaka, koje se bave pitanjima žrtava rata, na kojoj smo mi proglašeni organizacijama koje bi trebalo faktički zatvoriti i ugušiti njihov rad“, navodi Mirsad Duratović, predsjednik Udruženja logoraša “Prijedor 92“.
Nemogućnost zaposlenja i zatvoren opštinski budžet nisu jedini problemi sa kojima se povratnici u Prijedor suočavaju. Njihova djeca veoma teško, tačnije nikako ne dolaze do opštinskih stipendija. Ervin Blažević, predsjednik udruženja „Optimisti“ navodi da djeca u Prijedoru žive jedna pored drugih, ne poznajući se:
„Civilne žrtve rata i generalno žrtve rata nesrpske nacionalnosti nemaju pristupa budžetskim sredstvima lokalne zajednice. Otežavajuća je još činjenica to što je općinski parlament u Prijedoru donio niz zaključaka na jednoj tematskoj sjednici na kojoj su jedina tačka dnevnog reda bile nevladine organizacije, povratničke, Hrvata i Bošnjaka, koje se bave pitanjima žrtava rata, na kojoj smo mi proglašeni organizacijama koje bi trebalo faktički zatvoriti i ugušiti njihov rad“, navodi Mirsad Duratović, predsjednik Udruženja logoraša “Prijedor 92“.
Nemogućnost zaposlenja i zatvoren opštinski budžet nisu jedini problemi sa kojima se povratnici u Prijedor suočavaju. Njihova djeca veoma teško, tačnije nikako ne dolaze do opštinskih stipendija. Ervin Blažević, predsjednik udruženja „Optimisti“ navodi da djeca u Prijedoru žive jedna pored drugih, ne poznajući se:
„Nažalost, uglavnom to dolazi iz porodice, iz kuće. Naše iskustvo je da kad se mladi izdvoje iz zajednice i kad se dovedu na neko neutralno mjesto, puno je lakše doći do zbližavanja. Taj rad na stvaranju građanskog društva i na suočavanju s prošlošću je spao na pleća nevladinih organizacija, dok vlast, koja ima poluge, ima mehanizme, sistem škole itd., i dalje radi na podjelama.“
Diskriminacija je na svakom koraku, kažu ovi ljudi, odlučni u namjeri da se u sopstvenom gradu više nikada ne osjećaju kao stranci.
„Ovo će imati dalekosežne posljedice za Prijedor, ne samo u vezi s ljudima kojima su sada uskraćena prava. Mi nemamo šta izgubiti, nama su prava ovdje ionako uskraćena. Ali izgubiće i mladi Srbi u Prijedoru. Prijedor postaje crna rupa. Ovo je mjesto koje je prepoznato u svijetu kao mjesto gdje se na najteži mogući način krše ljudska prava ljudima po etničkoj osnovi", zaključuje Edin Ramulić iz Udruženja Prijedorčanki Izvor.
**************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
**************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.